U Galeriji Arheološkog muzeja otvorena je izložba i održano predavanje na temu obilježavanja Međunarodne godine speleoloških objekata i krša. Posjetitelji tako mogu puno naučiti o životu i blagu koje se nalazi u hrvatskim špiljama te o djelovanju speleologa.
Špilje služile kao grobna mjesta i u kultne svrhe
“Dvojaka je ideja ove izložbe. Jedna je ukazati na spiljske objekte važne kao za, prije svega, arheološku znanost. U tim pećinama imamo tragove minulih događaja ljudskog boravka. Korištenjem materijala s hrvatskih nalazišta pokušali smo ukazati na različite tipove korištenja špilja u prošlosti. Neandertalci su spilje koristili kao lovne stanice. Ljudi su koristili pećine i kao grobna mjesta. Također, nešto rjeđi oblik korištenja pećina je u kultne svrhe. Mjesta koja su značila nešto drugo, a ne puko preživljavanje. Tako imamo nedavni primjer otkrivenog lokaliteta u Istri. Tamo su nađeni tragovi slikarija iz starog kamenog doba”, pojašnjava Ivor Janković s Instituta za antropologiju.
Janković je istaknuo i važnost prirodne povezanosti speleologa, arheologa i znanstvenika.
“Speleolozi su vrlo često ljudi koji naiđu prvi na neka nova otkrića. Tako mogu imati ključnu ulogu što napraviti na dobar ili loš način”, napominje Janković. Špilje imaju i medicinski značaj, posebice kod bolesti dišnih puteva.
