Na trećem okruglom stolu u sklopu projekta Održiva istina, uoči posljednje faze provedbe istog, raspravljalo se o temi dezinformacija u javnom prostoru. Novinari i sveučilišni profesori govorili su na Veleučilištu Baltazar u Zagrebu o izazovima održivog razvoja, klimatskih promjena i provjere informacija.
Bila je ovo jedna od posljednjih aktivnosti projekta, koji je trajao dvije godine. “Cilj je jačati otpornost društva na dezinformacije. U ovom projektu to konkretno znači da smo uspostavili platformu na kojoj smo objavljivali provjerene informacije. U posljednjem mjesecu objavljeno je oko 95 takozvanih fact checkova”, naglasio je Stjepan Lacković, voditelj projekta.
“Napravili smo i puno edukacija za naše studente. Educirali smo ih oko medijske pismenosti, provjere informacija, popularizacije fact checkinga i tako dalje”, dodao je.
Emil Čančar okupljenima je predstavio rezultate svojeg dugogodišnjeg rada na razotkrivanju dezinformacija u području održivog razvoja i klimatskih promjena. “Vršio sam provjeru informacija, odnosno dezinformacija i malinformacija te malinformacijskih narativa. Čini mi se da je sukus već dobro opisala britansko-turska književnica i politologinja Elif Shafak. Ona kaže da je danas u svijetu jako puno informacija, malo znanja, a najmanje mudrosti”, istaknuo je ovaj suradnik na projektu.
Predstavljen istraživački projekt o fenomenu govora mržnje
Doktorica znanosti Gabrijela Kišiček predstavila je istraživački projekt Od skandala do normalizacije: teorijska i empirijska istraživanja govora mržnje u suvremenom javnom diskursu. “I jedan i drugi projekt na neki su način povezani, zato što imaju velik utjecaj na društvo u kojem živimo. Projekt koji sad kreće i koji vodim tematizira govor mržnje. Zapravo sam naziv sugerira da je nešto što je nekad bilo skandalozno, postalo uobičajeno i normalizirano. Mišljenja sam da je vrlo važan, usmjeren na teorijski sustavno opisati i objasniti taj fenomen da bi se onda empirijski istražili njegovi učinci i percepcija. U konačnici bi se negdje na kraju projekta dale smjernice i za edukaciju, ali i za pravni okvir i potencijalno nacionalnu strategiju koja bi proizašla u budućnosti, a koja bi se sustavno bavila ovim problemom”, rekla je.
Borba protiv neodrživih istina u digitalnom dobu
Ana Lacković Varga i Davor Rendulić, oboje zaposlenici Hrvatskog radija, opisali su način funkcioniranja novinarskih redakcija. Također su predstavili procedure i metodologije provjere informacija koje prethode svakodnevnom emitiranju u medijski prostor. “Novi mediji koje imamo, a koji su dostupni većini ljudi koji također mogu biti kreatori vijesti, daje širok prostor da se iskonstruira istina koja možda to nije. Zato treba biti oprezan, pogotovo ako ste ozbiljan medij. Svakako treba imati više ovakvih projekata, kako bismo što brže probali organizirati javni prostor da je tih neodrživih istina manje”, smatra novinarka Radio Sljemena.
“Održi li se istina, i konzumenti i korisnici, ali i sva javnost zaista ne mora razmišljati o tome nosi li naslov istinu ili je podnaslov suspektan. Naravno, uz te zamke nije lako i zato pozdravljam ovaj projekt. Sudionici su to ozbiljno shvatili. Bilo je posla, ali uspjelo se unatoč stiskanju rokova. Neka bude poticaj i drugima koji imaju veze s kreiranjem javnog sadržaja da nastoje doprinijeti da se istina održi”, kazala je novinarka.
Glavni cilj okruglog stola bio je okupiti različite stručnjake iz komunikacijske industrije, u ovom slučaju novinare i sveučilišne profesore. Svatko je iz svoje perspektive ponudio rješenja u borbi protiv dezinformacija u medijskom prostoru.
