Zaprešić je postao jedno od ključnih mjesta hrvatske geotermalne tranzicije. U sklopu nacionalnog projekta geološkog istraživanja potencijala za proizvodnju geotermalne energije, dovršena je istražna bušotina duboka 2.500 metara. Potvrdila je potvrdila postojanje značajnog ležišta na oko 1.600 metara dubine.
Projekt je pokrenut 2021. godine pod vodstvom Agencije za ugljikovodike. Financiran je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, iz kojeg je osigurano gotovo 30 milijuna eura. Cilj je bio smanjiti rizik istraživanja i potvrditi geološke potencijale u gradovima koji već imaju razvijene toplinske sustave.
Uz Zaprešić, istraživanja su provedena i u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima.
Od seizmike do bušotine: Put do potvrde ležišta
Projekt je započeo seizmičkim snimanjem terena krajem 2023. godine, kada su građani mogli vidjeti vibrokamione kako prikupljaju podatke o podzemnim strukturama. Ti su podaci, uz postojeću dokumentaciju iz naftne industrije, poslužili kao temelj za određivanje lokacije bušenja.
Zaprešićko područje ranije nije bilo značajno istraživano za naftu i plin, što je značilo da je riječ o gotovo potpuno istražnom prostoru, s brojnim geološkim nepoznanicama.
Unatoč izazovima, bušotina je potvrdila postojanje dolomitnog ležišta – stijena koje su poznate po dobroj propusnosti i visokim protocima, ključnima za geotermalnu proizvodnju.
Temperatura 95 °C i protok od 35 litara u sekundi
Na dubini od oko 1.600 metara izmjerena je temperatura viša od 95 °C, dok je tijekom testiranja ostvaren protok od 35 litara u sekundi. Stručnjaci procjenjuju da bi stvarni kapacitet ležišta mogao biti i veći, s obzirom na ograničenja korištene opreme tijekom ispitivanja.
Upravo kombinacija temperature i protoka određuje energetsku vrijednost izvora. Visoka propusnost dolomita omogućuje stabilne i snažne protoke, što Zaprešić svrstava među vrlo perspektivne geotermalne lokacije.
Geotermalna energija – stabilan i neovisan izvor
Geotermalna energija jedini je obnovljivi izvor koji ima tzv. baznu karakteristiku – dostupan je 24 sata dnevno, 365 dana u godini, neovisno o vremenskim uvjetima.
Sustav funkcionira kroz par bušotina: iz jedne se crpi topla voda, dok se ohlađena voda vraća u ležište kroz drugu, gdje se ponovno zagrijava. Time se osigurava dugoročna održivost sustava, koji može trajati više od 50 godina.
U Europi postoje primjeri postrojenja s tradicijom duljom od jednog stoljeća, poput geotermalne elektrane u talijanskom gradu Larderello, koja kontinuirano proizvodi energiju još od početka 20. stoljeća.
Manja ovisnost o fosilnim gorivima
Toplinski sustavi u gradovima uključenima u projekt još uvijek se u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva. Uvođenjem geotermalne energije značajno bi se smanjile emisije CO₂ i povećala energetska neovisnost.
Prema dosadašnjim rezultatima, zaprešićki izvor mogao bi pokriti gotovo cjelokupne potrebe postojećeg toplinskog sustava. Ima mogućnost daljnjeg širenja mreže na veći broj korisnika.
Sljedeći korak: Druga bušotina i spajanje na sustav
Za punu funkcionalnost potreban je proizvodno-utisni par bušotina. Trenutačno se traže dodatna sredstva za izradu druge bušotine, nakon čega bi projekt bio spreman za predaju gradu i odabir investitora koji bi sustav spojio na toplinsku mrežu.
Suradnja s Gradom Zaprešićem ocijenjena je iznimno kvalitetnom, osobito u fazi ishođenja dozvola i odabira lokacije.
Poruka građanima: „Pokazali smo da imamo znanje i potencijal“
Vodstvo projekta ističe kako je stopostotna uspješnost svih istražnih bušotina veliki stručni uspjeh te dokaz da Hrvatska ima i znanje i geotermalni potencijal za ozbiljan energetski iskorak.
Ako se osiguraju dodatna sredstva, Zaprešić bi uskoro mogao započeti novu fazu razvoja – onu u kojoj geotermalna energija iz podzemlja postaje ključni izvor topline za njegove građane.
