U Galeriji Razvid u Zaprešiću otvorena je izložba „Otkriveno, sakriveno”, posvećena 160. obljetnici podizanja spomenika banu Josipu Jelačiću u Zagrebu. Povjesničar Boris Kukić kroz arhivske dokumente, fotografije i dosad manje poznate detalje otkriva kako je nastao jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih simbola, zašto je uklonjen 1947. godine i kako se nakon više od četiri desetljeća vratio na glavni gradski trg.
Od slučajnog istraživanja do velike izložbe
Izložba je nastala u suradnji s Muzejom Brdovec, a njezinoj je realizaciji prethodilo opsežno istraživanje povijesne građe. Sve je počelo na inicijativu Silvije, koja je željela pripremiti drukčiju izložbu. U istraživanje se uključila dizajnerica Paula Bučar, a preko zajedničke kolegice Katarine Horvat, zaposlenice Državnog arhiva u Zagrebu, došle su do povjesničara Borisa Kukića.
Kukić se poviješću spomenika bavi još od doktorskog studija, a tijekom godina prikupio je brojne dokumente, fotografije i druge povijesne izvore.
„I danas se stalno nešto novo otkriva”, istaknuo je Kukić tijekom gostovanja u emisiji Zapadna strana Televizije Zapad.
Tko je bio ban Josip Jelačić?
Josip Jelačić jedna je od najpoznatijih ličnosti hrvatske povijesti 19. stoljeća. Banom je imenovan 1848. godine, u vrijeme revolucionarnih previranja u Habsburškoj Monarhiji.
Među najvažnijim događajima njegova banovanja bilo je ukidanje kmetstva 1848. godine. Jelačić je sudjelovao i u sukobu s mađarskim revolucionarnim vlastima, nastojeći očuvati položaj Hrvatske unutar Monarhije.
Njegovo djelovanje nije se ograničavalo na vojna pitanja. Razdoblje njegova banovanja obilježile su i važne političke i društvene promjene. U njegovo se vrijeme razvijala ideja hrvatske nacionalne posebnosti, a Zagreb je postupno dobivao obilježja modernoga građanskog središta.
Ipak, Jelačićev povijesni položaj nije moguće svesti samo na jednu ulogu. Njegov se lik tijekom različitih političkih razdoblja različito tumačio i koristio, što se posebno jasno vidi upravo na primjeru njegova spomenika.
Zašto je spomenik bio skrivan?
Nakon Drugoga svjetskog rata i uspostave nove jugoslavenske vlasti, spomenik je postao politički nepoželjan. Jelačić je u službenom komunističkom tumačenju povijesti povezivan s obranom Habsburške Monarhije i gušenjem mađarske revolucije 1848. godine.
Zbog toga je spomenik počeo nestajati iza velikih privremenih konstrukcija. Između 1945. i 1947. godine više je puta zaklanjan tijekom političkih skupova i državnih manifestacija.
Kako je objasnio Kukić, iza tih konstrukcija nisu stajale samo daske i dekoracije. Postavljane su velike figure, simboli i političke poruke prilagođene događajima koji su se održavali na trgu. Među njima su bile prikazi radnica, partizanki i drugih likova koji su predstavljali vrijednosti novoga poretka.
Takve su konstrukcije često bile impresivne veličinom, ali i tehnički zahtjevne. Neke su figure izrađivane tehnikom papir-mašea, zbog čega su vremenske neprilike stvarale dodatne probleme.
Ukupno je spomenik, prema Kukićevu istraživanju, bio zaklonjen sedam puta. U noći s 25. na 26. srpnja 1947. godine konačno je rastavljen i uklonjen s trga.
Sačuvani dijelovi i povratak 1990. godine
Uklanjanjem spomenika nije završila njegova priča. Dijelovi skulpture sačuvani su i pohranjeni u tadašnjoj Gliptoteci Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Važnu ulogu u njihovu očuvanju imao je povjesničar umjetnosti i muzeolog Antun Bauer.
Sljedećih desetljeća trg je ostao bez svojega najpoznatijeg spomenika. Njegova je praznina povremeno popunjavana različitim instalacijama i konstrukcijama, a prostor je mijenjao namjenu i izgled.
Krajem 1980-ih ponovno se intenzivno počelo raspravljati o Jelačićevu povijesnom značenju i uklanjanju spomenika. Uslijedile su inicijative za njegov povratak, a 16. listopada 1990., na dan Jelačićeva rođenja, spomenik je ponovno svečano postavljen na zagrebački glavni trg.
Ovoga puta konjanik je okrenut prema jugu, odnosno prema Donjem gradu. Time je završilo razdoblje njegova izbivanja, a Trg bana Josipa Jelačića ponovno je dobio prepoznatljiv izgled i ime.
Povijest koja se nastavlja otkrivati
Izložba „Otkriveno, sakriveno” ne donosi samo priču o jednom spomeniku. Ona pokazuje kako se odnos prema povijesnim osobama i simbolima mijenjao s političkim okolnostima.
Kroz fotografije, dokumente i arhivsku građu posjetitelji mogu pratiti kako je spomenik nastao, kako je mijenjao značenje i zašto je desetljećima bio predmet političkih prijepora.
Kukić ističe da istraživanje još nije završeno. Dio prikupljene građe tek treba biti dodatno obrađen, a planirano je i izdavanje kataloga koji bi donio još širi pregled istraživanja.
Izložba je prilika da se poznata zagrebačka znamenitost pogleda iz nove perspektive. Iza brončanog konjanika na glavnom trgu krije se priča o umjetnosti, politici, povijesnom pamćenju i društvu koje se neprestano mijenja.
Izložbu „Otkriveno, sakriveno” moguće je razgledati u Galeriji Razvid u Zaprešiću do 13. studenoga 2026. godine.
