Ravnatelj Muzeja Matije Skrujenija, viši kustos Ante Žaja gostovao je u emisiji Jutro na Zapadu. Govorio je o životu i dijelu umjetnika Matije Skurjenija. Matija Skurjeni jedan je od najorginalnijih umjetnika u Hrvatskoj u 20. stoljeću.
Matija Skurjeni, kako smo rekli već jedan je veoma orginalan umjetnik, a poseban je po tome što je slikao svoje snove. Bio je samouk, tih i povučen čovjek. Čim se probudio ujutro je prvo zapisao svoje snove koje bi kasnije pretočio u umjetnička djela. Tako je promatranjem stvarnosti i kasnije u noćnoj obradi stvorio slike koje nadmašuju realizam.
Izvorni nadrealist izvan sustava
Iako se Matiju Skurjenija dugo svrstavalo u naivnu umjetnost, suvremena struka ga sve češće svrstava u nadrealista. Za razliku od umjetnika koji su svoju priču gradili teorijski, Skurjeni je slikao instinktivno. Slikao je vlastite unutarnje svjetove, bez ikakvog formalnog obrazovanja ili poznavanja manifestâ tog pravca.
Njegov opus obilježen je snažnim simbolima, neobičnim pejzažima, lebdećim životinjama i prizorima koji istovremeno djeluju dječje nevino i duboko uznemirujuće. Stručnjaci smatraju da su na njegovu imaginaciju snažno utjecala ratna iskustva iz Prvog svjetskog rata, u kojem je sudjelovao kao maloljetnik i bio ranjen.
Kasni početak, snažan opus
Skurjeni se slikarstvu ozbiljnije posvetio tek u mirovini. Radio je skromne poslove na željeznici, a slikao u krajnje neobičnim uvjetima – zimi u kuhinji, ljeti u drvarnici. Unatoč tome, njegov unutarnji poriv bio je toliko snažan da je stvorio iznimno bogat i kompleksan opus.
Njegove slike nikada nisu bile umnažane. Svaki san bio je jedinstven, a svaka slika dovršena do posljednjeg detalja. Upravo ta autentičnost i iskrenost čine Skurjenijeva djela trajno vrijednima.
Pariški proboj i svjetsko priznanje
Ključni trenutak u Skurjenijevoj karijeri dogodio se 1962. godine u Parizu, kada mu je u galeriji Mona Lisa priređena prva samostalna izložba. Otvorio ju je osobno André Breton, otac nadrealizma. Skurjeni je tada u jednom danu prodao sve izložene radove i bio prihvaćen kao ravnopravni dio nadrealističkog kruga.
Nakon Pariza, njegova su djela izlagana diljem Europe i svijeta – u Zürichu, Kölnu, Berlinu, Bratislavi i Japanu. Danas se Skurjenijeve slike nalaze u najuglednijim privatnim i muzejskim kolekcijama, izlagane uz Picassa, Magrittea, Warhola, Beuysa i druge velikane moderne umjetnosti.
Vizionar ispred svog vremena
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju vizionarske slike, poput djela Treći svjetski rat iz 1969. godine, koje prikazuje apokaliptični kraj svijeta. Mnogi u tim radovima prepoznaju proročanske elemente koji i danas snažno rezoniraju u kontekstu globalnih kriza.
Matija Skurjeni bio je umjetnik s margine, ali bez margine u vrijednosti. Njegovi snovi, pretočeni u slike, i danas govore univerzalnim jezikom – o strahu, mašti, traumi i nadi.
