Udruga Ivana Perkovca organizirala je još jednu kulturnu večer u Staroj školi Šenkovec koja je bila posvećena najstarijem hrvatskom pismu. Radi se naravno o glagoljici o kojoj je pričala pročelnica za glagoljaštvo Matice Hrvatske u Zagrebu Biserka Draganić te profesorica hrvatskog i povijesti Kristina Repar.
Na inicijativu Vlaste Petrač članice Društva prijatelja glagoljice te Udruge Ivana Perkovca u Staroj školi Šenkovec održani su predavanje i radionica posvećeni glagoljici.
“Moja inicjativa je bila da se ovo večeras održi. Cilj je bio da ljudi saznaju nešto više o tom slavnom razdoblju hrvatske povijesti kad smo bili najpismenija nacija na balkanu”, rekla je Vlasta Petrač.
“Dat ću presjek hrvatskog glagoljaštva u smislu da pokažem na koji način je glagoljaška kultura utjecala na život Hrvata tokom 1000 godina. Otkrit ću što nam je ona donijela i koji su njeni doprinosi ovoj kulturi i civilizaciji koju danas živimo”, saznali smo od pročelnice za glagoljaštvo Matice Hrvatske u Zagrebu Biserke Draganić.
Glagoljica se vraća se u škole
“Mogu reći da su mladi ljudi oduševljeni glagoljicom. U prvi mah njihova je reakcija kakva su to čudna slova, kakvi su to hijeroglifi, što je to? Ali to je samo na prvu. Kad krenu zapravo ulaziti u učenje i pisanje slova tada interes raste i postaje sve jači. Pogotovo kad se uči glagoljaška kaliografija. Kada uče pisati slova odnosno duktus i pokrete perom oni su usklađeni s ritmom kucanja srca. To ih umiruje i mogu sate provesti pišući ta slova. Znači ima i jednu terapeutsku svrhu”, otkrila je profesorica hrvatskog jezika i povijesti Kristina Repar.
Ovo je bila samo jedna u nizu radionica i predavanja koje Udruga Ivana Perkovac organizira na tjednoj bazi.
“Drago mi je da će nam danas zaista eminentne predavačice koje su svoj život posvetile glagoljici prenijeti svoja znanja. Poslije predavanja, s našim članovima održat ćemo i glagoljašku radionicu” rekla je predsjednica Udruge Ivana Perkovca Jasna Horvat.
Glagoljica se na mnogo načina u posljednjih 15 godina vratila u škole te je sve više profesora promiče kroz izvan nastavne aktivnosti. Natpise na glagoljici sve češće imamo priliku vidjeti i na odjeći te predmetima i sličnom.
