U Zagrebu se odvio 32. festival Kaj Kustošija, gdje su KUD-ovi i mladi izvođači ponovno predstavili ljepotu kajkavske lirike i glazbe. I dok kaj polako nestaje iz svakodnevnoga govora, ovakvi događaji pokazuju da ga ima tko čuvati.
Ovaj događaj Kulturno-umjetničkog društva Kustošija odvio se u Ilici u Centru za kulturu i film Augusta Cesarca. “Festival inače kontinuirano održavamo, nismo samo kad je bila korona. Želja nam je i cilj da se u Zagrebu i okolici održi domaća riječ, što se nadam da i hoće. Ovaj festival ljudima daje mogućnost da čuju te nekakve riječi, dođu do njih i njima se što više koriste”, rekao je Željko Topolovac, predsjednik KUD-a Kustošija.
Kajkavsko narječje u Zagrebu još uvijek ostaje djelomice prisutno među ljudima. “Mišljenja sam da ga je sve manje. I oni koji ga govore, nemaju vokabular riječi. Polako se gubi, a želimo da se obnavlja, sluša i čita. Bilo bi nam žao da zatrne”, kazao je.
Kaj, koji je nekad bio svakodnevan, danas mnogi i oklijevaju govoriti. “Ne mogu reći da ga se sramimo, jer ga se ja ne sramim. Svi koji sudjeluju u ovome, koji su uz mene i koje ja poznajem, ne srame se kajkavskog narječja. Ipak, u Zagrebu se govori književni pa i neka druga narječja. Mene, recimo, to smeta”, nije krio nezadovoljstvo.
Dok u Dalmaciji narječje i dalje živi, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ono polako nestaje. “Oni su dovoljno uporni da izguraju svoje, a čini se da mi nismo. Baš sam jučer rekao prodavačici da mi da frtalj kile salame, a ona me gledala i pitala se kaj to znači. Nije znala, rekla je da prvi put čuje riječ”, dotaknuo se Topolovac anegdote koju je doživio.
Večer otvorena nastupom domaćina
Voditelj je i ove godine bio Mirko Fodor.
Na samom početku ovogodišnjeg izdanja Kaja Kustošija nastupili su ženski pjevački zbor i tamburaši te njihov voditelj Željko Topolovac, koji se potom i obratio. Svima koji su došli poželio je dobru večer.
KUD-ovi i ostali koji su sudjelovali, publici su predstavili bogatstvo kajkavskog izraza. Dok je jedna djevojčica recitirala pjesmu pod nazivom Ivančica, druga uz nju tu je ivančicu glumila.
“Ivančica bela
vu travu je sela
da sonce joj latice dira.
Sončece pehne
tu snehicu lepu
i žuti joj kušlec pošilja.”
“Prvenstveno je ovo pjesnička večer. Naš Zvonko Novosel i Nevena Vukes čitali su stihove pjesnika koji su poslali svoje pjesme. To je ono što je bitno. Od KUD-ova su bili “Mihovil Krušlin”, “Nikola Tesla” i naravno mi kao domaćini. Također su bila djeca iz Marije Bistrice iz Bistričkog teatra Vende tam i djeca iz Osnovne škole Kustošija, koja su svake godine na ovom festivalu. Nastupilo je dosta mladih”, naglasio je Topolovec.
Kulturno-umjetničko društvo Kustošija osnovano je 1920. godine. “Počelo je raditi kao pjevački zbor Grmoščica. Poslije je bilo KUD Prvi maj i sad se nakraju zove KUD Kustošija. Mi smo sljednici toga svega skupa što traje već 105 godina“, podsjetio je.
“Nažalost, broj nam pada. Starimo, a malo je mladih. Oni se ne uključuju i normalno da nemaju što tražiti ovdje s nama. Trebali bismo nanovo osnovati kompletnu sekciju i jednostavno krenuti ispočetka. Bio bi to najbolji put da se pokušaju omasoviti mladi i da dolaze. Onda bi se vjerojatno i KUD pojačao i povećao. Bila bi ovdje i kvaliteta i ono što mladost u svakom slučaju vuče naprijed”, zaključio je Željko Topolovac, predsjednik KUD-a Kustošija.
Događaji poput ovog festivala pokazuju da ima tko nastaviti pričati kaj, a mlade potiče da se ponose svojim kajkavskim korijenima.
