Na šestoj tematskoj sjednici pred mještanima o razvoju Brdovca sudjelovao je i potpredsjednik Općinskog vijeća Željko Baća, vijećnik ispred HSS-a. Pritom se osvrnuo na prozivke, osobito na društvenim mrežama.
Sjednica je naime bila posvećena zahtjevima Inicijative za očuvanje i pametan razvoj Općine Brdovec te peticiji predanoj 19. studenoga lani. Rasprava se vodila između glasne inicijative i realnosti prigradskog razvoja.
“Naravno da je Hrvatska seljačka stranka Brdovec protiv betonizacije, ali sagledajmo stvar i s druge strane. Imamo možda, puno ću reći, pet obitelji koje se bave poljoprivredom. Samo je obitelj Jurkas iz Harmice zapravo htjela imati farmu, gdje ju sad još ima u nekom smanjenom obujmu – ne može. Htjela je imati u dijelu Šenkovca – smrdi. Htjela je imati u Drenju – ne može, smrdi. Do prije godine dana za osobne sam potrebe s obitelji hranio svinje. Na Televiziji Zapad izjavio sam da se mala proizvodnja ne isplati, zbog toga sam i napadnut. Mi smo zaista zelena općina, jedna od najljepših i najvećih u Republici Hrvatskoj. Koliko god bili kritični, uvijek se može više, prvi sam za to da je ovdje odavno trebao biti starački dom, mada ga i Zaprešić kao grad nema. Trebamo težiti boljem, ali trebamo težiti i zajedništvu bez razlike iz koje stranke došli”, poručio je Baća.
Iako se u javnom prostoru posljednjih mjeseci stvarao dojam snažnog i masovnog otpora planiranoj izgradnji u zoni Januševec, sama sjednica pokazala je drugačiju sliku.
“Ne mogu zamisliti mlade koji bi bili protiv”
U raspravi je, javivši se za riječ, sudjelovala i članica Općinskog vijeća Ivona Mamić. Osobno je iznijela svoje viđenje, a to je da su trenutni zahtjevi Inicijative otegotni i rigorozni.
Kad je prvi put javno iznijela mišljenje o Inicijativi rečeno je, kako kaže, da su njezine tvrdnje o potpunoj zabrani gradnje višestambenih zgrada floskule. “Tu mi je djelovalo kao da postoji nekakva mogućnost dijaloga. I gospođa Bošnjak predložila je izgradnju stambenih objekata s, recimo, četiri stana. Međutim, vrlo brzo nakon toga upravo ta potpuna zabrana višestambene gradnje postala je jedna od ključnih točaka ove inicijative na području općine. Onaj tko je pratio i moj rad otkad sam postala vijećnica, cijela ta neka tema vrti se oko stambenog zbrinjavanja mladih“, kaže.
“U ovom trenutku ne mogu se ne pitati što misle mladi. Ne ja ili savjet mladih čiji sam član, već vaši mladi – djeca i unuci. Ne mogu zamisliti mlade koji bi bili protiv lako dostupnih sadržaja za edukaciju, rad, kulturu sport i druženje, kao ni scenarij u kojem bi bili protiv mogućih poslovnih prostora, pokretanje vlastite djelatnosti, obrta i slično te izgradnje stambenih objekata koji bi im danas-sutra omogućili stambenu neovisnost uz sve benefite života izvan grada“, rekla je.
Ograničavanje gradnje moglo bi otjerati mlade
“Čak i da prihvatimo ovakav narativ i isključivo se ograničimo na gradnju obiteljskih kuća, moramo uzeti u obzir da bismo time svjesno smanjili tržište ponude stambenih prilika. U takvim uvjetima, pa čak i da potražnja mladih ostane ista ili jednostavno naraste, logično je zapitati se kakav će to utjecaj imati na cijene nekretnina, odnosno kvadrata tih građevinskih parcela. Kad nadodamo cijenu gradnje, materijala, dugotrajnost radova, slabu kreditnu sposobnost mladih i ostale nedaće koje ih već opterećuju, jasno je da će priliku za život potražiti negdje drugdje, što se i nametnulo kao prijedlog. Zbog ovog molim da se ovi zahtjevi razmotre, barem u kontekstu iznesenog”, obratila se Ivona Mamić.
Uz vijećnike i predstavnike Općine, na tematskoj sjednici bilo je prisutno tek pedesetak građana. Unatoč značajnom angažmanu Inicijative te pozivima putem društvenih mreža i drugih kanala, interes šire javnosti ostao je skroman.
