U studiju smo ugostili planinara Matiju Kurtanjeka. Matija inače radi u bolnici, a s planinarenjem je započeo kada mu je bicikl postao dosadan. U društvu sa prijateljima počeli su se poenjati na okolne gore kao što je Sljeme. S vremenom Matija je zavolio planinarenje te je ono postalo sastavni dio njegovog života. Tako se Matija s vremenom i učlanio u planinarsko društvo. U društvu je završio osnovnu planinarsku školu.
Nedavno je u Zaprešiću, u sklopu Planinarskog tjedna, održao predavanje za djecu pod nazivom Zašto je lijepo biti planinar. Njegov cilj bio je motivirati najmlađe da se upoznaju s planinarenjem i prirodom te da shvate fizičke i mentalne koristi ovog hobija.
Posebno mjesto u njegovom srcu zauzimaju Kamniško-Savinjske Alpe, koje ističe kao svoj omiljeni planinski lanac. Kada opisuje idealnu planinu, naglašava da voli zahtjevne i strme staze, dok ističe da i u Hrvatskoj postoje planine koje mogu zadovoljiti takve kriterije, poput južnog Velebita.
Kurtanjek ističe fizičke i mentalne prednosti planinarenja. Hodanje po brdovitim terenima aktivira različite skupine mišića, poboljšava kondiciju, a boravak u prirodi djeluje antistresno i može biti koristan kod mentalnih problema, uključujući depresiju. Preporučuje planinarenje barem jednom do dva puta mjesečno, a on sam, zbog smjenskog rada, često ide i više puta.
Naglašava važnost planinarskog društva i adekvatne opreme. Članstvo u društvu pruža sigurnost i znanje, dok kvalitetne gojzerice, odjeća i zaštita od vremenskih uvjeta omogućuju sigurnije i ugodnije iskustvo. Iako planinari često susreću divlje životinje, poput divljih svinja i zmija, iskustvo ga uči da je priprema ključna za sigurnost.
Kurtanjek također ističe značaj očuvanja prirode. Planinari bi trebali nositi sav otpad sa sobom kako bi očuvali okoliš i životinje koje žive u šumama.
Planinarenje, zaključuje Kurtanjek, nije samo fizička aktivnost – to je meditacija u pokretu, prilika za opuštanje, razmišljanje i povezivanje s prirodom.
