Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja i riječ je o tradiciji koja se održava još od 2005. godine, a koju je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Ove godine, kao i prethodnih, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ svojim će javnozdravstvenim aktivnostima obilježiti ovaj dan. U četvrtak, 19. svibnja od 9 do 12 sati stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo građanima će omogućiti mjerenje tlaka, mjerenje razine GUK-a (glukoze u krvi), kao i analizu tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.
Svi zainteresirani, pozvani su u četvrtak 19. svibnja od 9 do 12 sati doći na adresu Mirogojska cesta 16 na „Dan otvorenih vrata“ Centra za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Povodom obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije, građani će imati priliku obaviti osnovne preventivne pretrage, zahvaljujući kojima će moći prevenirati bolesti opasne po zdravlje pojedinih organskih sustava, kao i cijelog organizma. Isto tako, građani kojima se ustanove povišeni rezultati nalaza, dobit će smjernice za daljnje pretrage na koje ih njihov odabrani liječnik obiteljske medicine treba uputiti.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije jest osvijestiti populaciju o ovoj vrlo učestaloj bolesti, kao i rizicima koje ona sa sobom donosi, ali i načinima njene prevencije. Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja označava povišeni krvni tlak, a nazivaju je još i „tihim ubojicom“ jer godinama može egzistirati bez pokazivanja ozbiljnijih simptoma. Vrlo često, tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, a najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnog tlaka. Bolesnici s povišenim krvnim tlakom ponekad osjećaju neke od simptoma, kao što su bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida, kao i mnoge druge tegobe.
Danas gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, pogotovo koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Podizanje svijesti o hipertenziji, kao i kontrola krvnog tlaka pokazali su se iznimno važnima u vrijeme COVID-19 pandemije, budući da je povišeni tlak kod oboljelih od COVID-a-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda te smrtnosti. Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja te prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću i održavanjem normalne tjelesne težine, ali i brigom o mentalnom zdravlju.
Povišeni krvni tlak najčešće se otkriva slučajno – mjerenjem tlaka na sistematskom pregledu. Stoga, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, potrebno je barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se prevenirala daljnja oštećenja organa i cjelokupnog organizma. Također, važno je i pravovremeno reagirati te kod već dijagnosticirane hipertenzije redovito uzimati lijekove prema preporuci nadležnog liječnika.
