Završava javno savjetovanje o prijedlogu odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja za upis učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023.
Prijedlog odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja, koja bi u mnogim manjim sredinama diljem Hrvatske ukinula razredne odjele i zatvorila cijele škole, izazvao je lavinu nezadovoljstva među ravnateljima, nastavnicima i jedinicama lokalne uprave. Oni su u procesu javnog savjetovanja uputili više od 800 kritika i molbi da se ovakva odluka ne provodi. Na brojne nelogičnosti reagirao je čak i privatni sektor, pa tako jedna od tvrtki iz Gorskog kotara navodi da ukidanjem smjera strojara oni direktno gube kvalificiranu radnu snagu.
Nadalje, ukidanjem cijelih škola – poput gimnazije u Općini Križ u Zagrebačkoj županiji – radi se velika šteta manjim mjestima koje se svim silama trude zadržati mlade ljude u ruralnim sredinama. Zbog toga je reagirao i načelnik Općine Križ Marko Magdić, istaknuvši: „Država nam krade budućnost! Zadnjih godina smo privukli investicije u vrijednosti od više od pola milijarde kuna, što nam omogućuje sigurnost i stabilnost, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva. Mlade obitelji zbog toga žele ostati živjeti u ovom kraju, graditi kuće i osnivati obitelji, ali im je važno da svojoj djeci osiguraju kvalitetno odrastanje i obrazovanje. Za ostanak gimnazije u Križu ujedinili smo se svi: škola, nastavnici, učenici, građani, svi su za to da se škola koja ima 60 godina tradicije zadrži.“ Magdić je istaknuo kako je prijedlog Ministarstva u suprotnosti s već odobrenom strukturom upisa te Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026, u kojemu se kao cilj navodi povećanje udjela srednjoškolaca upisanih u gimnazijske programe s 30% na 40%.
Rok javnog savjetovanja ističe ovaj vikend, a u svojim službenim komentarima Općina Križ ističe i kako će se ukidanje gimnazije nepovoljno odraziti na razvoj lokalne zajednice. Svjesni su toga i roditelji djece kojima slanje djece na školovanje u neki drugi grad donosi velike troškove. Ovo će dodatno otežati već tešku financijsku situaciju naših građana, koja će potaknuti daljnje iseljavanje iz ruralnih područja, a dugoročno i iz Hrvatske. Da bude stvar još tragičnija, iz same škole ističu kako su djeca koja polaze gimnaziju u Križu iznadprosječno dobri učenici s vrlo dobrim i odličnim uspjehom.
U Općini Križ, koja ima nešto više od šest tisuća stanovnika, pokrenuli su i peticiju, a prikupljene potpise namjeravaju poslati resornom ministru kod kojeg su zatražili i sastanak, ali zasad još nema nikakvog odgovora. U Općini također imaju i planove kojima bi kroz stipendije i osiguravanje vlastitih sredstava za udžbenike unaprijedili srednjoškolsko obrazovanje. Međutim, sav trud Općine, škole, nastavnog osoblja, učenika i lokalne zajednice propada ukoliko im država nekom birokratskom mjerom ukine školu koja u kontinuitetu radi još od 1962. godine.
