Svijet je i prije izbijanja pandemije korone već počeo kopniti lagano u svom gospodarskom i društvenom usponu i razvoju, a sve što se sada događa ukazuje na oštar pad nošen nepovoljnim svjetskim zbivanjima, ali i onima nacionalne naravi. Svjetsko gospodarstvo, inovativni zamašnjak, društvene interakcije čini se da su dosegle svoj vrhunac 2014. i 2015. godine, a sada sve što se gradilo posljednja četiri desetljeća doživljava svoje propitivanje, ali i propadanje, bez dovoljno kvalitetnih zamjena postojećeg sustava ili barem dijelovanja onoga što smo poznavali i u čemu smo živjeli, upravljali svoje živote i djelovanje.
Jer svijet se promijenio više u posljednjih deset godina nego cijelo 20 stoljeće…
Današnje gospodarske i društvene norme, sustavi i okružja nisu više održivi. I to se vidi na svakom koraku našeg djelovanja i života. Svijet, a poglavito Hrvatska koja tu zaostaje uvelike mora ulagati u obrazovanje, ali i obnovljive izvore energije, javno zdravstvo, hranu i poljoprivredu kao nikada do sada prije. Društveni sustav kakav poznajemo – gdje je država osiguravala obrazovanje, zdravstvo, mirovine – propada i u njemu nema novaca za sve one koji ga očekuju. A nema ga ni tko zaraditi uslijed sve veće depopulacije. Novi sustavi i postulati djelovanja još nisu izgrađeni. U prvom redu u svijesti ljudi, a zatim i institucionalno – uočava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Ova futurologinja podsjeća i na model pod nazivom World3 koji je 1970-ih razvio MIT (Massachusetts Institute of Technology), čiji su istraživači predviđali u svojim studijama kakav bi svijet mogao biti do 2070 godine, a kojega često futurolozi uzimaju kao svoje polazište za projekcije analiza i djelovanja.
Uzimajući u obzir stalni rast stanovništva, ali i industrijsku proizvodnju, opću digitalizaciju, industrijalizaciju, informatizaciju, robotizaciju, ali i ono najvažnije – raspoložive resurse i zagađenje prirode, MIT istraživači su došli do zaključka da nam dolazi do usporavanja svega oko nas. Dakle – inovacije usporavaju, proizvodnja hrane pada, broj stanovnika se smanjuje, industrijska proizvodnja se usporava, a resursi nestaju. Jedino povećanje će biti u zagađenju okoliša koje se nastavlja i dalje. Uslijed takvih okolnosti sve tekovine globalizacije koje smo uživali proteklih desetljeća lagano, ali sigurno gube na svom značaju – upozorava Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Poslovanje, pa tako i poduzetničko, na dosadašnji način gubi na svojoj vrijednosti jer ono što ga je gradilo gubi na važnosti i uporabljivosti. Prostim rječnikom rečeno – bliži nam se „game over“ temeljen na onome što su kreatori politika do sada radili i vrijeme je za zaokret. U vlastitim glavama i djelovanjima za početak, poručuje Dropulić.
U svemu što se događa postavlja se pitanje hoće li hrvatsko društvo učiniti dovoljno da se na vrijeme krene rješavati ove probleme koji se s globalne scene prelijevaju i prema našem egzistencijalnom korpusu. Hoćemo li se pokrenuti ili ćemo i dalje biti društveno eutanazirani od bilo kakvog djelovanja, osim sporadičnog, partikularnog istupa kada nama kao pojedincu nužno treba? Rješenja ima – a to je u prvom redu davati poticaje održivijeg življenja i djelovanja stanovništva. Razloga za optimizam ima jer čovjek tijekom svog životnog vijeka doživi od pet do sedam izazovnih razdoblja ili kriza (bilo privatne ili društvene naravi) te ih uglavnom i preživi. Sve je u nama i do nas – smatra Dropulić.
U prilog tome Dropulić i argumentira navodeći da je povijest vrlo ciklična, pa čak kada se događaju i ratovi, te da smo puno puta (kao civilizacija, ali i pojedinci) bili u izazovnim vremenima i krizama – te ih preživjeli. Dakle, gledajući iz povijesne perspektive, postoje brojni razlozi za optimizam iako nam se čini da je zbog depopulacije uzalud sva digitalizacija, informatizacija, robotizacija, globalizacija, industrijalizacija…
Svega 100 – 110 godina prije današnjeg dana gotovo cijela Europa bila je u svjetskom ratu, a zategnutosti političkih odnosa trajale su do 80-tih godina prošlog stoljeća. Imali smo i takozvanu Veliku depresiju, ali bilježili i izrazitu glad koja je mnoge potjerala trbuhom za kruhom iz Hrvatske. Vladala je i kuga, ali i španjolska gripa. Bio je tu i naftni šok 1970-ih.
Misli kako se upravo sada događaju neželjene i izazovne situacije s velikim brojem neočekivanih, negativnih rezultata su sasvim pogrešne, pa čak se mogu nazvati i matematičkom iluzijom, ali je jako svojstvena ljudima da upravo tako razmišljaju. No, život je pun uspona i padova, pa je sasvim smiješno očekivati da živimo u svijetu koji neće vrludati gore i dole. Živeći u vremenu velike globalizacije, informatizacije, kao i digitalizacije – oko sebe imamo ciklus vijesti od 24 sata koji pokriva događaje diljem svijeta. Obraćamo više pozornosti na te događaje i oni izgledaju neposrednije. Stalno smo u epicentru zbivanja. Suočeni s višestrukim prijetnjama zagađenja okoliša i ekoloških katastrofa, ruske invazije na Ukrajinu i gospodarskih poremećaja, lako je biti zbunjen i zabrinut, te očekivati propast svijeta. Iz povijesne perspektivne gledajući, (a uzimajući je futurološki za projekcije budućnosti) pesimizam je općenito neopravdan kao odgovor na vijesti o nepovoljnim globalnim događajima. Jer ma kakav da je svijet danas – gledajući sve što se događalo samo 100 godina ranije – bolje nam je živjet u ovom vremenu nego u povijesti. Ali iz nje puno toga možemo naučiti i primijeniti da bi u budućnosti bolje (pre)živjeli te prevladali izazove koji su pred nama – uočava i naglašava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr.
Stoga zaključuje – ako smo u mogućnosti nešto konstruktivno poduzeti – trebamo djelovati, ako pak nismo – prvo trebamo zaustaviti pesimizam u pogledu budućnosti.
Jer bolja budućnost dolazi našim kvalitetnim pogledom kojega gradimo već u sadašnjosti. Misao prethodi djelima, a ako ne djelujemo, teško da ćemo doživjeti uspjeh kojega želimo. Djelovanje je ključno za napredovanje, izlazak iz izazovnih vremena i kriza. A poticaj tomu kroz pozitivne primjere djelovanja prvi korak u tome – ističe direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr i poziva sve zainteresirane da joj se priduže na besplatnom predavanju, druženju i networkingu pod nazivom temu „Biti normalan u nenormalno doba!“ koje će se održati u utorak, 20, rujna 2022 godine od 18 do 20 sati u prostorima WESPA poslovnog centra, Heinzelova ul. 60 (ili stražnja strana Zavrtnica 17)
Kako je bilo na našem zadnjem događanju ove vrste u lipnju 2022 možete pogledati na ovoj video razglednici
Predavanje, druženje i poslovni networking u cijelosti su besplatni za sve sudionice i sudionike nakon prijave dolaska na mail info@osjetihrvatsku.hr s naznakom u subjectu: predavanje Wespa
Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku izrasla je iz gospodarskih aktivnosti koje smo gradili dulje od šest godina stvarajući kroz nevladinu udrugu Ženski poduzetnički centar – najveću i najučinkovitiju mrežu poduzetnica i svih onih koji će to tek postati (s više od 2.300 članica) kao i naših dragih kolega (128 članova) od 2015 do 2021. godine.
link na našu video razglednicu o nama kroz povijest
Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku, kao i svi mi zajedno s njom, nevladina je, neprofitna, nestranačka inicijativa, organizacija i skup stručnjaka koji žele bolju Hrvatsku za sve.
Link na našu video razglednicu s najnovijeg projekta
I tako i djelujemo – jer – zajednica ljudi koji to zajedno čine uvijek je jača od pojedinca.
link na našu video razglednicu o našem djelovanju kroz povijest
Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku nije samo nova dimenzija komunikacije za predstavljanje, povezivanje i promociju hrvatskih proizvođača i proizvoda te pružatelja usluga, te lokalne zajednice, kao i svega onoga što se nalazi na hrvatskom tržištu, nego i sustavan rad na podizanju svijest domaćih kupaca, ali i svih korisnika na hrvatskom tržištu koji ima i provodi cijeli niz projekata u tom pravcu.
Link na video razglednicu s našim jednim od brojnih projekata kroz povijest
