U Krapini se održalo predstavljanje Razvojnog sporazuma Sjever, kojeg su uz župana Kolara potpisali još župani Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Razvojni sporazum vrijedan je 15,2 milijarde kuna, u sklopu kojeg na projekte koji će se provesti na području Zagorja otpada gotovo 873 milijuna kuna.
“Pisali smo pismo namjere, ali ga niti ministrica Žalac, a nakon toga niti ministar Pavić nisu potpisali”
“Da ne bi krenuli s netočnom informacijom, premijer nije potpisao ovaj Sporazum. Vi znate da je Vlada napravila jedan program razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem kojeg smo mi podržali. Ali smo isto tako skrenuli pozornost da ravnomjerni regionalni razvoj mora biti dostupan svima. I mi koji smo dobili povjerenje građana da ih vodimo, osmišljavamo i provodimo kapitalne projekte za našu županiju ili županije koje će doprinijeti boljem životu. Smatrali smo da takav sporazum trebamo napraviti i za nas. Inicijativa je krenula iz naše županije. Prvo smo okupili Varaždinsku i Međimursku. Kolega Čačić i Posavec su to prihvatili kao ideju. 26.7. potpisali smo sporazum s tri županije. 27.8.2017. pridružili su nam se kolega Bajs iz Bjelovarsko-bilogorske županije i kolega Koren iz Koprivničko-križevačke. 29.11.2017. godine imali smo u Banskim dvorima s premijerom Plenkovićem i s tadašnjih 9 ministara sastanak vezano za razvojni sporazum. Tada je već Vlada to prihvatila kao ideju. Osim naših sastanaka, od Vlade nije bilo nikakvih konkretnih povratnih informacija. Mi smo 9.7.2019. godine potpisali pismo namjere koje smo poslali Vladi RH. No, tada ga ministrica Žalac, a nakon toga niti ministar Pavić nisu potpisali. Štoviše, Vlada je od nas tražila 2021. da ponovimo zahtjev za pismo namjere. Prvo pismo namjere potpisali smo u Zaboku, a drugo u Krapini. I tek nakon tog drugog pisma, 4.1.2021. krenule su aktivnosti usuglašavanja projekata, prioriteta za razvojni sporazum. Imali smo dva sastanka, 16. veljače i 16. ožujka u Tuheljskim Toplicama. Tamo smo zajedno s kolegama županima i ostalima brusili taj sporazum. On je nakon toga išao prema svim nadležnim ministarstvima koji u jučer s nama potpisali sporazum”, objašnjava Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
Revitalizacija Bajera i okrenutost ka zdravstvenom turizmu
“Došli smo do završnog čina. Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske u vrijednosti preko 15 milijardi kuna, od toga 6 milijardi za 30 strateških projekata, 9 milijardi i 166 milijuna kuna za 6 infrastrukturnih projekata i 65,5 milijuna kuna za projektiranje. U startu smo dogovorili da svaka županija ima 5 strateških projekata plus jedan rezervni. Infrastrukturni projekti, jedan koji je vezan samo za županiju i jedan ili dva koji su vezani za više županija. U međuvremenu, nažalost, nakon izbora i dolaska dvoje novih kolega župana iz Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske županije došlo je do nekih sitnih promjena, no to nije narušilo čitav koncept razvojnog sporazuma. Ali ću na prvom radnom sastanku tražiti da to popeglamo. Tu zadnju promjenu koja je rađena mi nismo vidjeli. Isto tako nismo vidjeli niti pisani dio, to je jedan klasičan obrazac.
Razvojni sporazum donio nam je pet plus jedan strateški projekt. To su naša Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice kao nacionalni centar za liječenje srca i mozga, 380 milijuna kuna, Znanstveno-edukativni zabavni centar 126 milijuna kuna, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice 171 milijun kuna, Bajeri Bedekovčanska jezera 65 milijun kuna, Crna kraljica 63,5 milijun kuna. I tzv. Rezervni projekt Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama. Da napravimo novu školu za djecu s posebnim potrebama, 70 milijun kuna. Ukupno 873 milijuna kuna investicija.
U ovom dijelu infrastrukturnih šest projekata, tri se odnose na Krapinsko-zagorsku županiju. Jedan je tzv. Zagorska brza cesta, oko 2 milijuna i 373 000 kuna. To je Lepoglavska spojnica koja u ovaj razvojni sporazum ušla s milijardu i pol milijuna kuna. Završetak brze ceste Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, milijardu i 600 milijun kuna. To je ukupno 5 milijardi i 473 milijuna kuna.
Imamo još jedan dio koji nije direktno vezan za sporazum, ali je u odluci Vlade i nije u tim iznosima. To je popis projekata za koje se traži financiranje projektno-tehničke dokumentacije. Tu je nama odobreno 12 milijuna kuna. Ta sredstva pokrivaju dokumentaciju za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice za izvedbeni projekt u iznosu od 2,5 milijuna kuna, za Stubičke Toplice za III. I IV. fazu izvedbenog projekta 600 tisuća kuna, 2 milijuna kuna za Bedekovčanska jezera, za Bis arenu – digitalni inovativni centar milijun kuna, izgradnju zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu 800 tisuća kuna i isto toliko za centar za palijativnu skrb, 2 milijuna kuna za izgradnju projekta Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice koju smo naveli kao strateški projekt, mreža biciklističkih staza Krapinsko-zagorske županije od 1,5 milijuna kuna, jednosmjenska nastava u osnovnim školama 600 tisuća kuna i Šemničke Toplice 200 tisuća kuna.
Neki od ciljeva smanjenje siromaštva i uravnoteženje regionalnog razvoja
„O ovom sporazumu koji je jučer potpisalo pet župana i osam ministara određen je način suradnje na dva načina. Kroz sufinanciranje projektno-tehničke dokumentacije. Ti projekti predstavljaju strateške razvojne projekte koji imaju regionalni, ali i nacionalni značaj. Usklađeni su s ciljevima višegodišnjeg financijskog okvira, iako još operativni programi nisu doneseni. Ali je donesen Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Drugi način suradnje je sufinanciranje provedbe predloženih razvojnih projekata. Ciljevi provedbe ovoga sporazuma su jačanje konkurentnosti, uravnoteženje regionalnog razvoja te smanjenje siromaštva i povećanje standarda područne, odnosno regionalne samouprave. Pokazatelji uspješnosti koje ćemo pratiti kroz provedbu ovoga sporazuma su povećanje broja zaposlenih, rast indeksa regionalne konkurentnosti, rast bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj, rast izravnih stranih ulaganja i rast BDP-a. Realizacija ovih projekata namjerava se završiti do kraja aktualnog financijskog razdoblja, odnosno 2021.-2027.Moramo biti proaktivni i otvoreni u izvršavanju zadataka. Svako tromjesečje moramo pratiti realizaciju i o tome izvještavati resorno ministarstvo. Moramo još izraditi detaljni vremenski plan”, rekla je Vlatka Mlakar, pročelnica za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije.
Javni pozivi zanimljivi gospodarstvenicima
“Razvojnim sporazumom su definirani okviri na koji način će županije u okviru regije Sjever pratiti određene trendove industrijske tranzicije koje se događaju u svim županijama. I pratiti investicijske cikluse gospodarskog sektora. Za to je izrađen jedan posebni program, plan za industrijsku tranziciju regije Sjever koji definira konkretne aktivnosti i mjere i konkretne ciljeve. Samim time i natječaje na koji će se gospodarstvenici iz svih pet županija moći javljati i koristiti financijska sredstva. Svjedoci smo da se u svim regijama EU-a pokreću intenzivni procesi industrijske tranzicije koji su uvjetovani procesima globalizacije. Ali i određene zdravstvene krize koja je uzrokovana pandemijom. I nedostatkom visoko kvalificirane radne snage koja bi pratila procese koji se događaju. Krapinsko-zagorska županija se opredijelila da će intenzivirati aktivnosti i potporu gospodarstvu u sektorima zelenog rasta, zdravstvene industrije, pametne industrije i uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti. Ono što se konkretno definira planom industrijske tranzicije, a što bi bilo zanimljivo gospodarstvenicima s područja KZŽ su četiri natječaja koja bi trebala biti raspisana tijekom iduće godine. Prvi je javni poziv za partnerstva za inovacije u okviru regionalnih lanca vrijednosti. Tu je na raspolaganju 75 milijuna eura za gospodarstvenike iz regije Sjever. Radi se o projektima istraživanja i razvoja i potporama za ulaganje u istraživačku infrastrukturu. Nadalje, 18 milijuna eura je planirano za podršku star-upovima ic srednjim poduzetnicima u okviru regionalnih lanaca vrijednosti, prilagodna za tehnološke promjene te zelenoj i digitalnoj tranziciji. Kako bi se razvile potrebne vještine radne snage planirano je 4 milijuna eura upravo za usavršavanje djelatnika u navedenim industrijama. I zadnji natječaj koji je planiran, 2 milijuna eura, jest poziv za podršku inovacijskim klasterima Poticanje umrežavanja samih dionika za izgradnju ili nadogradnju inovacijskih klastera”, pojasnila je Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
