Povodom okrugle 150. obljetnice smrti u centru Krapine kod spomenika Ljudevitu Gaju položeni su vijenci i zapaljene svijeće kako bi se odala počast sugrađaninu koji je svojim likom i djelom zadužio ne samo Krapinu i Zagorje, već cijelu domovinu, a i šire.
Iako se u obitelji ovog rođenog Krapinčanina govorio njemački jezik, posebna se pažnja pridavala njegovanju kajkavštine. Svoju karijeru Ljudevit Gaj nakon završetka gimnazije u rodnoj Krapini, Varaždinu i Karlovcu širi van granica upisom na studij filozofije u Beč koji se nastavio u Grazu da bi na kraju u Pešti upisao pravo. Njegova poznata knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa tiskana 1830. godine u Budimu na hrvatskom i njemačkom jeziku pronijela je njegovo ime cijelom domovinom, a tih 27 stranica uzima se kao početak hrvatskih preporodnih gibanja.
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović istaknula je kako je riječ o značajnoj ličnosti hrvatske povijesti.
“Ponosni smo na to što je bio rođeni Krapinčanin koji je tijekom svog profesionalnog života dovodio mnoge ugledne ličnosti upravo ovdje u Krapinu. Bio je vrlo ponosan na svoj rodni grad. Pučko otvoreno učilište upravlja Muzejom Ljudevita Gaja koji se nalazi u njegovoj rodnoj kući i djeluje od 1966. godine. Također, partneri smo i na knjizi dr. Suzane Coha s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a govori o liku i djelu Ljudevita Gaja. Promocija knjige će se održati u Maloj dvorani POU 20. svibnja, uz prigodan nastup učenika osnovnih i srednje škole u Krapini” – rekla je Pavlović.
Krapina se ovakvim vođom i domoljubom mora ponositi
Mladen Gregurović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krapine složio se kako je riječ o vrlo bitnoj ličnosti za stari, povijesni grad Krapinu.
“Krapina ima puno znamenitosti, a jedna od njih svakako je jedan od začetnika ilirskog pokreta, domoljubnog pokreta. Ponosni smo što smo grad rođenja Ljudevita Gaja. Nasljednici smo generacija koje su postavile ovaj spomenik i nastavljamo sjećanje na Ljudevita Gaja” – rekao je Gregurović.
Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu, 20 travnja 1872. godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju, a 15. listopada 1885. godine nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju Mirogoju, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.
Na Mirogoju je počast ovom velikanu povodom ove velike okrugle obljetnice došao pružiti gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović.
“Ponosan sam što mogu reći da je takva ličnost i veličina dio naše baštine i povijesti. Krapina se ovakvim vođom i domoljubom mora ponositi. Naša je zadaća da se njegovo djelovanje ne otme zaboravu, raditi na brendiranju Krapine kao rodnog mjesta velikana hrvatske povijesti i prenositi to na buduće generacije. Neka mu je vječna čast i slava” – poručio je gradonačelnik.
Autor: Grad Krapina
