Objavljen je prvi ovogodišnji dvobroj Republike, književnog časopisa s najvećim kontinuitetom u Hrvatskoj (1945. – danas), koji od 1981. izdaje Društva hrvatskih književnika. Prema sad već ustaljenoj koncepciji, koju su prošle godine osmislili urednici Julijana Matanović i Mario Kolar, časopis u stalnim rubrikama donosi spoj starog i novog, tradicionalnog i suvremenog, domaćeg i stranog.
Intervjui, osvrti na knjige, film, glazba, umjetnost
Tako rubrika Portret donosi intervju s Marko Grčićem, istaknutim novinarom, prevoditeljem i književnikom, nakon čega slijedi njegova Mala antologija zametnutih prijevoda, u kojoj ćemo pronaći imena kao što su S. Mallarmé, P. Claudel, A. Breton, H. Michaux, G. Mistral itd. Umjetnički Grčićev portret izradila je akademska slikarica Marija Andrić Soldo, a o Grčićevu stvaralaštvu pišu Nada Mirković, Tomislav Šovagović i Matija Štahan.
Titula Knjiga u fokusu u ovom broju pripala je Putujućem kazalištu Zorana Ferića, aktualnom dobitniku nagrade K. Š. Gjalski. Osvrt na knjigu napisali su iskusna kritičarka Jagna Pogačnik i nadolazeće kritičarsko ime Filip Karačić, a posthumno je objavljen i osvrt još uvijek neprežaljene Mire Muhoberac, kao jedan od posljednjih tekstova koje je napisala prije prerane i iznenadne smrti.
Za rubriku Antikvarijat, kojom se želi podsjetiti na važne nešto starije knjige, odabrana je kultna zbirka pjesama Tekst (1978.) Branka Maleša, o kojoj pišu Franjo Nagulov, Ivana Buljubašić Srb i Igor Gajin. Memoarski tekst o vlastitoj zbirci, ali i o vremenima kad je uređivao Republiku, napisao je sam Maleš.
Rubrika Suvremena hrvatska književnost donosi intervju s književnikom i esejistom Milanom Mirićem, također bivšim urednikom Republike, te nove pjesme akademika Drage Štambuka i mlade pjesnikinje Mateje Jurčević. U rubrici Novi prijevodi donosi se izbor pjesama latvijskog pjesnika i performera Semjona Hanina, koje je s ruskog prevela M. Jurčević.
Novoutemeljenu rubriku Medioteka, posvećenu filmu, glazbi, slikarstvu, kazalištu i ostalim umjetničkim i medijskom fenomenima, otvara mlada književnica i komunikologinja Paula Rem kritičkom medijsko-kulturološkom studijom o holivudskom spektaklu Matrix: Uskrsnuća, koji – među ostalim – naziva „beživotnim komercijalnim proizvodom“ koji nije zaslužio niti odrednicu filma, a kamoli nešto više.
U stalnoj rubrici Kritičarev izbor književnik i kritičar Mato Nedić donosi osvrte na knjige Vlaste Markasović, Petra Eleza, Ante Žužula, Tomislava Marijana Bilosnića, Luka Paljetka, Mirka Ćurića, Nade Đerek i Mare Cice Šakotić.
U rubrici Reagiranja donosi se Izjava Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika u povodu srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu. Okarakteriziravši ga kao novi nastavak „dugogodišnjih srpskih prisvajanja i uzurpiranja dijela hrvatskoga teritorijalnog, književnog, jezičnog i kulturnog nasljeđa“, UO DHK-a „od srpskih institucija i srpske javnosti traži da hrvatsku književnost i hrvatski jezik poima u skladu s povijesnom istinom i filološkim činjenicama, ne proglašavajući tuđu kulturu i nasljeđe vlastitima“.
Valja napomenuti da osim umjetnosti riječi Republika promovira i likovnu umjetnost. Tako je u ovom broju likovni gost ugledni hrvatski slikar Duško Šibl, koji donosi reprodukcije iz ciklusa Ličnost, erotika, figure – u pokretu.
