Zlatar Bistricu i Mariju Bistricu ponovno je povezalo tradicionalno 24. Međunarodno vozočašće konjskih zaprega. Sudionici su ujutro krenuli prema Trgu pape Ivana Pavla II., a za neke od njih bio je ovo prvi put.
Luka Skukan iz Konjogojske udruge Moslavina na vozočašću sudjeluje svake godine. “Puno nam znači. Ovdje se ljudi okupe i druže, a poslije toga zabave gore kod Kalvarije”, rekao je.
“Na okupljanju smo ove godine dobili najviše i jahača i zaprega. Zaprega imamo iz Mađarske, Slovenije i Austrije te jahača Švicarca. Oni su nam gosti i rekao bih da to nije županijska manifestacija. Kada ti pet država dođe, to sad prelazi u europsku manifestaciju. I sami vidite koliko ih je”, komentirao je Mirko Majsec, predsjednik Županijske udruge uzgajivača konja Krapina.
Kočije, kočijaši i brojni ljubitelji konja prizor su koji je ponovno obilježio putovanje kola iz Zlatar Bistrice koja vuku zapregnuti konji. “Lijepo je vidjeti kad Zlatar Bistrica živne, pogotovo kad nam dođu ovoliki konji i kočije”, istaknuo je Dražen Mikulec, načelnik Općine Zlatar Bistrica.
Sudionike u Mariji Bistrici, gdje se okuplja velik broj vozočasnika, svake godine čeka velika dobrodošlica. Oni koji se iz godine u godinu pridružuju, najbolje potvrđuju koliko je vozočašće popularno.
Tradicionalno vozočašće čuva se gotovo četvrt stoljeća. “Sljedeće godine jubilarna je 25. i to ćemo dignuti na najveći nivo. Ali već unatrag nekoliko godina vozočašće je preraslo u međunarodno. Okupilo se oko 60 kočija i više od 100 konjanika. Napomenuo bih da je to zaista spoj povijesti, tradicije, identiteta, a i jednog zajedništva. Lijepo je čuti priče. Recimo, iz Požege je deda s unucima prije četiri dana krenuo prema Mariji Bistrici. Oblijepio je svoju kočiju natpisom ‘Požega – Marija Bistrica vozočašće’. Znamo i osobno neke ljude iz Splita, Zadra, i iz Posavine, s kojima smo uspostavili nekakve kontakte”, naglasio je Josip Milički, načelnik Općine Marija Bistrica.
“Prije dva tjedna bili smo u Sloveniji kod naših prijatelja koji imaju neku sličnu manifestaciju, daleko manju. Mogu na kraju reći da je ovo sigurno najveća manifestacija po broju sudionika; i kočija, i konjanika, i svega onoga što se događa. Spoj dviju općina, povijesne činjenice i našeg svetišta daje rezultat ove prekrasne manifestacije”, zaključio je.
“Po dolasku u Mariju Bistricu na trgu se okupi nekoliko tisuća ljudi. Slijedi blagoslov svih konjanika, kočija i sudionika te sveta misa. Mogu reći da je nakon toga na onom prostoru pod Kalvarijom svojevrsni sajam. Postoje i štandovi s prezentacijom opreme, ali i svi ovi ljudi stvore svoje mini kampove gdje se druže do kasno popodne”, opisao je Milički.
“To je zapravo jedan spomen na tradiciju koja je bila kad su hodočasnici, romari, dolazili ovamo u Zlatar Bistricu i kočijama išli na svetu misu u Mariju Bistricu. S druge strane pokazujemo da konjogojstvo na području Krapinsko-zagorske županije živi. Štoviše imamo rast broja grla veći od deset posto, više od 800 grla hladnokrvnjaka i više od 100 uzgajivača. To je lijepa brojka i ljudi to strahovito vole”, primjećuje Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan.
“Konj je prekrasna plemenita životinja, ali koja iziskuje puno pažnje i ljubavi. Onaj tko to nema, to jednostavno ne može raditi. Vi kada danas gledate vlasnike konja, bez obzira na to dođu li oni kočijama ili kao jahačice i jahači, koja je to priprema, kako su ti konji uređeni, kako su jahači uređeni i koliko su oni pažnje posvetili samoj pripremi, onda tek shvatite kolika je vrijednost. Ovisno o godinama, mi uvijek imamo više od 200 kola i jahača, što se rijetko gdje u Hrvatskoj može vidjeti, pa možda i u područjima gdje je tradicija uzgajivača konja i veća nego na području Krapinsko-zagorske županije. Stoga je ova tradicija hvalevrijedna. Mi kao županija, naravno, to podupiremo. Kroz mjere podupiremo i razvoj konjogojstva. Vjerujem da će se ta tradicija i dalje nastaviti”, poručio je župan.
Konjogojstvo u Hrvatskoj raste. “Moramo reći da smo izuzetno zadovoljni razvojem konjogojstva u Hrvatskoj. Posljednjih dvadesetak godina iz godine u godinu imamo sve više konja. Imamo isto tako sve više uzgajivača koji drže konje. U prosjeku nam se broj konja svake godine poveća oko četiri do pet posto. Danas imamo nešto manje od 40 tisuća konja. U Krapinsko-zagorskoj županiji imamo gotovo 800 konja s oko 300 uzgajivača. Tomu su svakako također doprinijele snažne mjere potpore koje provodimo već duži niz godina, prije svega kroz potpore zaštićene pasmine konja”, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
“Ovdje ima i lijepih konja koji su toplokrvnih pasmina. I njih potičemo, što ćemo činiti i dalje u našem strateškom planu. Imamo gotovo 3,8 milijardi eura financijskih sredstava. Jedan dio ide i za stočare tako da naši konjogojci ne trebaju brinuti da ih država neće poduprijeti. Kad govorimo o ovoj manifestaciji, Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je važnost, ne samo radi tradicije i kulture, već radi snažne poruke konjogojcima da stojimo iza njih i da ih na neki način želimo podržavati u budućnosti”, istaknuo je.
