Obilježena je 150. obljetnica rođenja hrvatske spisateljice i prve hrvatske novinarke. Marija Jurić Zagorka rodila se 1873. godine, a Dubravka Vidović na njezin ju je rođendan utjelovila u krapinskoj Gradskoj knjižnici.
Obzor, Časopis za ženu i dom Hrvatica, Ženski list… Sve su to publikacije u kojima je Marija Jurić Zagorka sudjelovala, pokrenula ih ili uređivala. U Gradskoj knjižnici u Krapini na rođendan ove spisateljice i novinarke održana je performansa Dubravke Vidović, koja je govorila o Zagorki i odlično ju utjelovila.
Marija Jurić bila je prva profesionalna europska novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Potpora u novinarskom radu i književnosti bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Zagorka se borila protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
Zbog svojeg je novinarskog rada više su ju puta zatvarali i progonili. Nudili su joj novac da prestani pisati. Upotrebljavala je čak 26 pseudonima jer se u onom vremenu vjerovalo da žene ne mogu pisati o politici. Veliku podršku imala je i od Frane Supila te Stjepana Radića. Smjestila se među osobe koje su puno zasluženo poštovanje stekle tek nakon svoje smrti.
Svojim djelima, ali i imenima koja je izmislila, ostavila je velik trag. Damir, Gordana, Jadranka, Siniša… Prije njezina doba, ta imena nije nosio ni jedan Hrvat.
