U Kumrovcu se odvio sastanak o revitalizaciji željezničke pruge koja dolinom rijeke Sutle vodi k Sloveniji. Predstavljen je tijek izrade studije izvodljivosti i dogovoreno fazno razvijanje projekta, čime isti ulazi u konkretniju fazu pripreme.
Sastanak o daljnjim koracima vezanima uz obnovu i rekonstrukciju pruge održan je na inicijativu načelnika uz Sutlu. “Kumrovečku prugu čekamo već godinama. Našli smo se kako bismo došli do konačnog rješenja koje bi na neki način ubrzalo rekonstrukciju. Trenutno je rješenje da revitalizacija ide do Klajnca, a isto tako da integriranim prijevozom elektrobusovima povežemo Zagorska Sela i Kumrovec prema Klanjcu. Naravno, kako bi naši stanovnici mogli bi imati doticaj s vlakom i rasporedom vožnje. Radi se studija isplativosti, koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Imamo punu potporu Ministarstva prometa, državnog tajnika Žarka Tušeka, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. U tu priču krenut ćemo s njima”, najavio je Robert Šplajt, načelnik Općine Kumrovec.
“Općine i gradovi uključit će se sa izgradnjom infrastrukture koja će biti prilazne točke pruzi. Kroz petogodišnji plan obećano je da će to biti realizirano. Veselimo se i nazvat ćemo to prvom fazom do Klanjca, a završnom do graničnog prijelaza Imeno. Cijela pruga bit će obnovljena, kao ponovno i demografska slika na području sutlanskoga kraja. Ojačat ćemo gospodarstvo, koje se ne može širiti ako nema dobre željezničke poveznice”, istaknuo je.
Razvoj intermodalnih rješenja i park-and-ride sustava uz prugu
“Potpuno smo svjesni da projekt razvijamo u situaciji gdje imamo određene probleme s katastarskim pozicijama na trasi u odnosu s Republikom Slovenijom. Taj dio morat ćemo regulirati sporazumom. U dionici pruge do Klajnca problema je najmanje i postigli smo zajednički dogovor da bismo tom dinamikom išli razvijati projekt. Samim time ovdje su bili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Moji kolege prezentirali su intermodalne usluge koje se nude uz ovu prugu i ovaj kraj kako bi se razvila parkirališta, sustavi park-and-ride i što je potrebno da bi stanovništvo sutlanskoga kraja, neovisno dolazi li uz prugu ili iz okolnih sela i mjesta, moglo gravitirati pruzi. Čini mi se da je bio vrlo plodonosan, konkretan i sadržajan sastanak. Iznijeli smo svoje pozicije onog što se trenutačno radi te kako dinamizirati i sve skupa ubrzati u godinama koje su ispred nas”, osvrnuo se Žarko Tušek.
“Zapravo smo predstavili stanje ugovora o izradi studije izvodljivosti i sudionike obavijestili o aktualnim izazovima. Izrada je započela početkom godine, a cilj je u tekućoj izbaciti idealno idejno rješenje trase i projekta. Nakon toga u narednoj godini pristupit će se izradi projektne dokumentacije i ishođenju potrebnih dozvola kako bi se moglo započeti s radovima. Studija će obraditi nekoliko varijanti. Jedna je samo rekonstrukcija postojeće pruge, druga produženje skroz do sljedećega kolodovora u Sloveniji, a treća razmatra i da se trasa izmijeni. Išla bi isključivo po hrvatskom teritoriju s obzirom na najveći izazov kod zahvata ovakve vrste – što na čak 18 mjesta prolazi slovenskim teritorijem“, naveo je Davor Perić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova u HŽ Infrastrukturi.
Prigradska željeznica kao odgovor na prometna zagušenja
“HŽ Putnički prijevoz u okruženju većih gradova nastoji razvijati prigradsku željeznicu. Naprosto, svjedoci smo prometnih zagušenja i skupoće života. S te strane mi vidimo perspektivu da željeznica u nekakvom razmaku od 50 kilometara za 60 minuta vremena vožnje praktično ima strahovite prednosti da te gradove u okruženju integrira u cjelinu. Do izražaja dolaze frekvencije i učestalost vlakova, kojima se vozi svakih 30 ili 60 minuta. U tim ruralnim krajevima stvaraju se preduvjeti za kvalitetan život i da se rasterete veliki gradovi. Sigurno bi u tom slučaju i broj putovanja i putnika bio izuzetno velik. Tomu svjedoče Dugo Selo, Ivanić-Grad, Vrbovec, pa i okolica Splitsko-dalmatinske županije. Tu se širimo u zaleđe Kaštela i Trogira te se, uz veću željezničku ponudu, ljudi ondje zadržavaju”, zaključio je Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza.
Optimističan stav lokalnih čelnika uz uvjet brže realizacije
“Sastanak je bio zanimljiv. Rekao bih da sam prvi put na državnoj razini osjetio volju da se krene u rekonstrukciju pruge i da se ona pokrene. Pet godina je predugo i inzistirat ćemo na puno kraćim rokovima. Rekonstrukcija ide do Klanjca, a istovremeno će se raditi mreža autobusnog prijevoza kako bi ljudi mogli doći do stanice i normalno dalje ići vlakom prema Zagrebu”, zadovoljan je Zlatko Brlek, gradonačelnik Klanjca.
“Ja vjerujem da će biti još međusobne suradnje između izrađivača studije i želja nas jedinica lokalne samouprave za optimalno rješenje u smislu financiranja, da se u narednim godinama realno mogu i osigurati sredstva kako bi se projekt pokrenuo i završio. Svakako će se morati uključiti Republika Slovenija, gdje ćemo potpisati sporazum u smjeru mogućnosti rada na katastarskim česticama koje tamo spadaju. Što se tiče državne granice, te su čestice na hrvatskoj strani, stoga ne bi smjelo biti problema kad govorimo o dionici do Klanjca”, zadovoljan je i Marin Štritof, načelnik Općine Dubravica.
