Svakog prvog petka u veljači obilježava se Dan crvenih haljina. Riječ je o javnozdravstvenoj kampanji koja za cilj ima podizanje svijesti o moždanom udaru kod žena.
Moždani udar nedovoljno prepoznat, istražen i liječen
Javnozdravstvena kampanja “Dan crvenih haljina” pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena, koji je nedovoljno prepoznat, istražen i liječen. Prva kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je u Americi 2004. godine a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Kampanja se provodi kroz organizacije stručnih skupova, edukacijskih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja. Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Potaknuti žene da brinu o zdravlju
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo kampanju počelo provoditi 2019. godine. Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini koja je istovremeno krhka i snažna i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 05. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.
Moždani udar ne bira životnu dob i među najčešćim je uzrocima smrti
Moždani udar među najčešćim je uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Događa se kada se opskrba krvi u mozgu prekine, a stanice mozga zbog toga propadaju – umiru. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji osoba razmišlja ili se osjeća. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti a rehabilitacija može pomoći osobama da se oporave koliko god mogu. Moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji. U 85% slučajeva uzrokovan je začepljenjem krvne žile ugruškom.
Od životne je važnosti znati prepoznati uobičajene znakove moždanog udara kako bi se pravovremenom liječničkom reakcijom smanjila opasnost od teških posljedica moždanog udara na zdravlje i život osobe. Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su poremećaji govora, slabost i/ili utrnutost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže. Moždani udar može se manifestirati i poremećajem stanja svijesti, bilo dezorijentiranošću ili pak pretjeranom pospanošću (somnolencijom). Ako se djeluje brzo, moždani udar može se liječiti. VRIJEME JE BITNO!
Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:
1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu)
2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu)
Najčešći simptomi moždanog udara
• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovici vidnog polja
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
• gubitak ravnoteže
Izvor: Krapinsko-zagorska županija
