Članovi Općinske organizacije HSS-a Brdovec prikazali su nam kako su to nekad naši stari trgali i lupili kuruzu. Naime po 24. put organizirali su svoju tradicionalnu manifestaciju Trgatva i lupatva. Općinska organizacija HSS-a Brdovec intenzivno radi na očuvanju običaja ovog kraja a jedan od njih svakako je i prikaz trgatve i lupatve kuruze kojoj je ove godine bio domaćin Ogranak Brdovec.
“Drago mi je što i ove godine slijedimo tradiciju, a nadam se da ćemo i idućih godina ju održavati. Želimo da ona opstane kao i drugi običaji koje baštinimo za budućnost, za našu djecu, za nove stanovnike Brdovca da imaju nešto po ćemu će se prisjećati svojih djedova i baka”, rekla je predsjednica Ogranka Brdovec Općinske organizacije HSS-a Općine Brdovec, Matea Klarić.
“Sve smo napravili onak kak se nekad delalo. Na ledini smo potrgali kuruzu i lupatvu održali. Pojeli smo nakon toga po starinski s rukama kako se i nekad jelo” napomenula je domaćica i članica Općinske organizacije HSS-a Općine Brdovec, Biserka Klarić.
Pridružili se i drugi gosti
Na trgatvu i lupatvu i ostale manifestacije brdovečkog HSS-a poput čihatve perja, žetvenih svečanosti i kolinja uvijek se rado odazove predsjednik Općinskog vijeća Općine Brdovec Damir Slavnović.
“Ovo je jedna tradicija koja je vrlo značajna za povijest ovog kraja. Drago nam je da se ta tradicija uz pomoć HSS-a održava. Svi bi željeli da se više mladih uključi i vidi kako su se ljudi nekad družili, kako se živjelo i kako je to sve skupa izgledalo. Iako sam rođen u Zagrebu moji roditelji su Slavonci i srce me uvijek vuklo prema njoj i toj zemljoradnji. Volio sam ići u polje sa svojim rođacima i tako je i dan danas”, otkrio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Brdovec, Damir Slavnović.
“S obziorm da sam živio u Zagorju od mladih dana mi je poznat način rada na njivama. Trganje kuruze i lupitve su bile najveća fešta na selu jer je to bio završetak jednog dijela jesenskih radova. Sjećam se kao klinac da se mošt točio u tim velikim prostorijama gdje se lupila kuruza. Onda smo se mi klinci valjali u toj perini i ta mi je dogodovština uvijek ostala u sjećanju iz moje lijepe i sretne mladosti. Meni je žao da nema mladeži da to vidi kak se nekad delalo, Naša mladež ne vidi više ni kombajna na polju, a mi nismo imali ni to nego smo kolima vukli kuruzu. Fantastične uspomene vežem uz sve to”, prisjetio se Stjepan Jurina koji je bio sudionik ove manifestacije.
Nekoć se trebalo potruditi za stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo
Na ovakvim manifestacijama se želi pokazati da neke stvari danas uzimamo zdravo za gotovo dok su su se ljudi u stara vremena morali puno više pomučiti kako bi se prehranili. Razvojem tehnologije djeca sve manje imaju interesa za običaje svojih predaka ali i za bavljenje poljoprivredom, no ovo je prilika da se bar neki od njih podsjete da su plodovi zemlje neophodni za život ljudi.
“HSS i dalje nastavlja tradiciju koju godinama njeguje i zaista je to lijepo. Lijepi broj ljudi se skupio mada uvijek može bolje i više. Žalosno što nema mlađih ljudi koji nisu upoznati kako se nekad radilo na polju, kako se kukuruz brao i čistio. Hrvatski sokol i branitelji su uvijek uz stranku i sudjeluju u ovakvim manifestacijama koje će se sigurno nastaviti održavati i dalje”, naglasio je predsjednik Općinskog ogranka Organizacije branitelja HSS-a Hrvatski Sokol, Željko Baća.
“Radimo to jer se držimo one stare poslovice da čovjek koji zna odakle dolazi zna i kuda ide. Da bi znali odakle dolazimo moramo sačuvati za genaeracije koje dolaze ono što su naši stari radili. Ne zato da bi oni brali kukuruz na ruke nego zato da bi znali cijeniti način na koji su generacije prije njih živjele i kako su stvarale ono što danas imamo”, poručila je predsjednica Kluba seniora HSS-a, Marija Ledinski Anić.
Nakon što su kuruzu pobrali i olupili valjalo se i okrijepiti uz tradicionalni likof u dobrom društvu vrijednih težaka.
