Klanjec je i ove godine bio mjesto susreta sudionika iz brojnih europskih zemalja. Kroz četverodnevni program razmjenjivali su iskustva i tako povezivali lokalne zajednice. U fokusu su bili i izazovi suvremenog društva, među kojima je posebno mjesto zauzelo pitanje povjerenja u informacije.
Pripremljeni susret bratimljenja gradova ovih dana zabilježio je i privukao velik broj posjetitelja. “Ovo je naš deveti Town Twinning u okviru CERV programa Europske unije. Veliko nam je zadovoljstvo što imamo taj kontinuitet partnerske suradnje. Svake godine na neki ju način proširujemo na nove partnere koji čuju za nas pa se vrlo rado priključuju. Ove godine susreli su se predstavnici jedinica lokalne samouprave bilo da su to gradovi ili općine, ali i uglavnom organizacija civilnog društva. Mi prvenstveno stavljamo naglasak na dolazak volontera i građana“, naglasila je Snježana Horvatin, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec.
“Gosti su nam iz Grčke, Španjolske, Češke, Slovačke, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Malte te Bugarske, koja nam dolazi prvi put. To je jedna organizacija civilnog društva koja se bavi sličnim projektima kao i mi. Nadam se da sam ih sve pobrojila, jer ih ima puno. Neki od njih već su bili kod nas nekoliko puta, neki nam dolaze prvi put. Ove godine posebno nam je drago i baš nas je jako razveselilo što su se ovom našem pozivu odazvali mladi ljudi. Ima nešto gradonačelnika i načelnika, koji već imaju nekoliko mandata. Kao naš, otprilike, pa su i prijatelji”, rekla je.
“Bez obzira na to što Klanjec ima jednu dugu tradiciju organiziranja ovakvih i sličnih projekata, oni su doista izuzetno važni. Projekt omogućuje da ljudi iz različitih dijelova Europe dođu ovamo vidjeti i na kraju krajeva prenijeti neka svoja iskustva. Isto tako, da vide svo naše bogatstvo koje imamo – kulturu, tradiciju, djelatnosti na području županije. Naravno, najvažnije je da se ljudi povezuju i razmjenjuju svoje znanje te da se stvaraju prijateljstva i bratimljenja među gradovima i regijama”, istaknula je Mirjana Smičić Slovenec, predsjednica klanječkoga Gradskog vijeća.
S obzirom na lažne vijesti i dezinformacije upravo kao jednu od ovogodišnjih tema projekta, bilo je riječi i o njihovu utjecaju na demokraciju. “Vidimo da su dezinformacije sveprisutne te da se značajno pojavljuju i u političkom životu. Ne samo da politički akteri šire dezinformacije nego dapače, živimo u doba društvenih mreža, kad obični korisnici po njima mogu širiti što god žele. Zapravo je užasno velik problem pojava umjetne inteligencije i alati koji značajno omogućavaju brzinu i kreiranje raznih fotomontaža, lažnih videa, audija i slično. Nažalost smo i diljem Europe vidjeli situacije gdje se time koristilo u predizborne svrhe. Imali smo slučaj Slovačke kad je izašla jedna lažna audiosnimka”, izdvojila je Tajana Broz, programska koordinatorica u Faktografu.
“Svakako da to doprinosi tomu da se ljudi pitaju čemu više mogu vjerovati – što jest, a što nije točno. Cijela demokracija počiva na nekom uzajamnom povjerenju. Ideja je da međusobno razgovaramo, da si vjerujemo i da onda donosimo najbolje zaključke za našu zajednicu. S dezinformacijama, teorijama zavjere te stvaranjem izrazito radikalnog i polariziranog društva, to postaje sve teže”, zaključila je.
