Život u podnožju planine: priča koja ne smije pasti u zaborav
ZAPREŠIĆ – Ana Lemić, profesorica matematike i fizike te bivša ravnateljica gospićke gimnazije, više od desetljeća posvetila je istraživanju života na Velebitu. Kao dugogodišnja predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Gospiću, povezala je znanstvenu preciznost s ljubavlju prema rodnom kraju.
Velebit – više od planine
Velebit nije samo planinski masiv – on je simbol, izvor identiteta i sjećanja. “S prvim pogledom iz dvorišta vidjela sam Velebit i ta veza nikada nije nestala,” kaže Lemić. Iako je po struci matematičarka, planina ju je zvala na drugačiju misiju: sačuvati ono što polako nestaje.
500 sela, 10 godina, jedna misija
Istražujući izvan označenih planinarskih staza, Ana je pronašla desetke napuštenih sela – ostatke života koji je nekada bujao na kamenitim padinama. Tijekom deset godina rada, obišla je više od 500 lokacija. Nosila je filmske trake, snimala i bilježila svaki detalj.
Od zaborava prema knjizi
Kako bi sačuvala povijest i kulturu tih krajeva, sve je pretočila u opsežnu knjigu Sela i stanovi na Velebitu. Prvi dio knjige donosi opći pregled načina života, gradnje kuća, obrazovanja i svakodnevice. Drugi dio detaljno obrađuje svako pojedino naselje.
Planina koja govori
Kroz knjigu, Velebit progovara. Ne samo kao geografski prostor, već kao tihi svjedok života, odlazaka i nepravde. “Ti ljudi su živjeli mukotrpno, bez pomoći države, a onda su otišli – tiho, s djetetom za ruku i ničim u džepu,” zaključuje Lemić.
