Povodom Dana Općine Kumrovec u izložbenom prostoru Starog Sela otvorena je izložba u čast 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog i Sidonije Erdödy Rubido. Izložene su knjige, časopisi i notni zapisi. Njih je vjerno o Lisinskom prikupljao organizator izložbe Stjepan Sučić. Naglasak je stavljen na hrvatske preporoditelje koji su nastojali očuvati hrvatski jezik, kulturu i baštinu. Iako je ova izložba otvorena s odgodom zbog prethodnih dviju pandemijskih godina, putujućeg je karaktera te se ovoga puta sredine veljače nastanila u Kumrovcu. Otvorenje izložbe glazbeno su popratili Ivica Kontent, član Opernog zbora HNK-a i njegov sin Lovro Kontent.
Na otvorenju izložbe bili su načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt, izaslanica župana Krapinsko-zagorske županije i županijska vijećnica Maja Vukina Bogović i ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol. Također, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske Klanjec Marijan Pleško, te ravnateljice škola iz Klanjca i Kumrovca.
Hrvatski umjetnici pridonijeli ohrabrivanju hrvatskog naroda i očuvanja jezika
“Lakše možemo razumjeti ono oduševljenje i onu snagu koju su prvaci Hrvatskog narodnog preporoda prije 200 godina pronosili po cijeloj Hrvatskoj. Puno ih je poniklo iz ovog čudesnog prostora gdje se slavi hrvatska himna. Gdje su toliki ljudi umjetnosti darovali cijelom hrvatskom narodu ono najbolje. Mihanović je listao Gundulićevog Osmana u Italiji u jednom antikvarijatu. I promišljao kako da se to objavi na hrvatskom jeziku. Pisao je o tome da treba njegovati vlastiti jezik. Pa su ga nastavili mnogi drugi. Zatim veliki Ljudevit Gaj sa svojim novinama. To je sve ohrabrilo narod kojem je prijetilo da zauvijek nestane”, napomenuo je Sučić.
Bili smo preumorni od mnogobrojnih ratova i ratnih stradanja. A drugi su se svi razvijali i gradili budućnost. Naši preci nisu znali što ih sve čeka. Tko ih je ohrabrio? Hrvatski preporoditelji koji su književnošću, dramskom umjetnošću i glazbom omogućili narodni preporod. Baština nas silno obvezuje. Jer sve ono što je stvarano u proteklih 180 godina, a prije 180 godina osnovana je Matica hrvatska, napajalo je sav naš narod”, istaknuo je organizator izložbe Stjepan Sučić. Također je naveo i dosadašnje gradove u kojima je izložba otvorena, poput Gline i Šibenika.
Na proljeće uređenje trga u čast Sidonije Erdödy Rubido
“Danas Kumrovec slavi Dan Općine, dan na koji smo izuzetno ponosni, 24. studeni. Vežemo se na 1935. godinu kad je Družba Braće Hrvatskog Zmaja otkrila spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku. Povodom 100 godina pjesme i stihova naše himne koju je napisao Antun Mihanović, ponosni smo i na taj spomenik. Izuzetno smo ponosni na lik i djelo Sidonije Erdödy Rubido koja je provela djetinjstvo ovdje u Kumrovcu u kuriji Erdödy u Razvoru. Znamo kakva je poveznica s Vatroslavom Lisinskim, našim skladateljem i članom Ilirskog pokreta. Iako je i Sidonija bila član Ilirskog pokreta”, rekao je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt.
Šplajt je napomenuo kako je izložba prvotno trebala biti otvorena u Centru za posjetitelje. No, kako još uvijek nije uređen trg oko samog Centra za posjetitelje, izložba je ipak otvorena u Starom Selu. Ovom prilikom Šplajt je najavio i da će taj trg nositi naziv upravo po Sidoniji Erdödy. Tome će se pridružiti i stalni postav u Centru za posjetitelje. Sve navedeno trebalo bi se realizirati na proljeće, otkrio je načelnik Kumrovca.
Sidonija Erdödy Rubido utjelovila ulogu u prvoj hrvatskoj operi
“Ova izložba mi je baš draga tim više što, kad vidim da je žena umjetnica iz tog doba bila toliko poznata i aktualna, jednostavno mi sve ostale umjetnice dobivamo krila. Mislim da je ovo jedna izvrsna zbirka u koju je uloženo jako puno truda. Tim više što sam bibliotekar, pa mi je na jedan poseban način draga”, nadodala je izaslanica župana Krapinsko-zagorske županije i županijska vijećnica Maja Vukina Bogović.
“Ovim obilježavanjem 200-te obljetnice zapravo, to radimo s malim odmakom jer je korona napravila svoje. Međutim, za jednu takvu izložbu nikad nije kasno. Kroz koju je prezentirano životno djelo Vatroslava Lisinskog. Naravno, ne bi ni Sidonija Erdödy bila toliko popularna u svoje vrijeme da nije bilo Vatroslava Lisinskog i njezine uloge Ljubice u prvoj hrvatskoj operi “Ljubav i zloba”. Sigurno da je to prva hrvatska opera na hrvatskom jeziku. Naročito značajna u to vrijeme kada su se sva događanja održavala na njemačkom jeziku”, podsjetio je Marijan Pleško, potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske Klanjec.
