U Zagrebu su predstavljene knjige „Vatikanska misija u Hrvatskoj 1941. – 1946.“, kao i autorska knjiga Franje Maletića „Stepinčev grijeh – Vatikan i Katolička Crkva u vremenu kušnje“. O knjigama su govorili Ilija Ranić, Željko Krušelj, Franjo Maletić i Drago Pilsel.
U prvoj knjizi objavljeno je nekoliko izvornih dokumenata, pozivajući se dijelom i na one koji dosad još nisu citirani. U drugoj knjizi autor je posebno želio rasvijetliti što se zapravo dogodilo s Alojzijem Stepincem te zašto su pojedine ocjene o njemu danas takve kakve jesu. “Stepinac je u vremenu upravljanja Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj bio izložen različitim iskušenjima. Vladati Crkvom u vrijeme kad je Nezavisna Država Hrvatska podijeljena na više okupacijskih zona i kad postoji mnogo gospodara izuzetno je složeno. On je prije svega nastojao zaštititi Katoličku Crkvu i pritom mu se ne može staviti nikakav prigovor. Istovremeno, tijekom toga razdoblja intenzivno je radio na tome da spasi brojne pojedince. Bilo je gotovo 500 intervencija kod ustaške vlasti kako bi zaštitio pojedine obitelji – bilo židovske, bilo pravoslavne, bilo muslimanske vjere”, istaknuo je Franjo Maletić.
“Ove dvije knjige iznimno su važne da bi se shvatilo koliko je kompleksan odnos između onog što se događalo u Hrvatskoj vezano uz nadbiskupa Stepinca i Vatikana, odnosno Svete Stolice. To su dvije strane koje su hijerarhijski određene. Ono što se događa u Hrvatskoj i u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj direktno je posljedica politike koju provode Vatikan i Pio XII. Glavni je problem nerazumijevanja ili krivog tumačenja raznih poteza i događaja koji se zbivaju. Katolička Crkva u Hrvatskoj nije samostalna. Ona provodi politiku Vatikana, odnosno samog Pija XII. On je najkontroverzniji papa, čiji status jedini do dana današnjeg nije riješen. Znamo da pape postaju sveci, i prije i poslije njega to je normalna pojava. To govori da ima puno spornih stvari“, naglasio je Željko Krušelj, recenzent.
“Nije se slučajno pojavila knjiga koja se zove ‘Hitlerov papa’ i slično. Tek je 2020., prije šest godina, otvoren njegov arhiv koji sadrži ogroman broj dokumenata – navodno 23 milijuna, koji će odrediti što je s njim. Tek kad se odredi situacija vezana uz Pija XII., u obzir dolaze crkve koje su dio katoličke cjeline. Onda ćemo zapravo znati potpunu istinu, odnosno stav crkve prema nadbiskupu Stepincu. To je još vrlo daleko, a ova knjiga pokazuje gdje smo sad. Konačno smo došli do toga da se na jedno mjesto objavi sve što je relevantno, za razliku od dosadašnjih knjiga. Neovisno o tome objavljuju li ih desni, lijevi, crkveni krugovi ili ne, najčešće su bile djelomice točne. Bolje rečeno, bile su netočne jer nisu sadržavale cjelinu. S ovim dvjema knjigama dobili smo nešto što u ovom trenu imamo realno na raspolaganju i iz čega možemo izvlačiti zaključke”, rekao je Krušelj.
