U Muzeju Brdovec otvorena je izložba pod nazivom “Od sjećanja do zaborava” povodom 80.-te obljetnice od završetka Drugog svjetskog rata, a izložba će trajati sve do 31. listopada ove godine.
Autor izložbe je Mario Šimunović, inače po struci magistar ekonomije i doktorand na doktorskom studiju Moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je i suautor više knjiga na temu Prvog i Drugog svjetskog rata. Predmet njegovih istraživanja su partizanski pokret u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ustaški zločini, spomenici NOB-a, rodoslovlje i lokalna povijest jakovljanskog i bistranskog kraja.
Zaprešićki kraj je od početka bio od iznimne važnosti ua okupatore i kvislinge zbog svog geografskog položaja, lakše prohodnosti, razgranate mreže prometnica i guste naseljenosti. Tijekom rata veći dio zaprešićkog kraja bio je gotovo poluoslobođeni teritorij na kojem se stvarao novi život unutar Hitlerove tvrđave, a djelovali su i narodnooslobodilački odbori kao organi nove vlasti koja se stvarala u borbi.
Otvorenju izlođbe prisustvovao je i načelnik općine Brdovec Alen Prelec.
– Nažalost bilo je 86 ljudi iz ovog kraja koji su poginuli. Postavlja se pitanje jesmo li nešto iz povijesti naučili – poručio je načelnik općine Brdovec Alen Prelec.
Sa zaprešićkog područja u Narodnooslobodilačkoj borbi sudjelovalo je više od 2300 boraca koji su se borili u 70 različitih jedinica Narodnooslobodilaćke vojske u skoro svim krajevima Jugoslavije. Zaprešićki kraj također je dao i 4 narodna heroja – Marka Belinića, Peru Cavara, Ivana Krkača i Josipa Pršu te značajan broj istaknutih revolucionara.
Ravnateljica muzeja poručila je kako se desetljećima nije o ovom ratu govorilo niti je bilo prilike prikazati bogatu građu koju ovaj muzej posjeduje. U povijesnoj zbirci ima 1500 predmeta, od kojih je 90 posto iz Drugog svjetskog rata.
U muzeju su izloženi panoi koji slikovito prikazuju tijek rata u Brdovcu i okolici. Izložba je vrlo edukativnog karaktera i koncipirana je da bude primjerena svim dobnim uzrastima. Cilj je oplemeniti povijesno znanje školaraca koji su uglavnom na satu povijesti fokusirani na svjetsku i europsku povijest, dok je ovo prilika da se ipak susretnu i sa poviješću vlastitog kraja.
