U sklopu Građanskog utorka Pučko otvoreno učilište Samobor organiziralo je u Pop up kinu jedno prikladno predavanje u ovo pokladno vrijeme. Uvijek zanimljiv, profesor etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Tomislav Pletenac održao je predavanje pod nazivom „Od prezentacije do re-rezentacije – maskiranja i demaskiranja”. Kroz njega je posjetiteljima približio povijesne aspekte te što sve stoji iza raznovrsnih običaja maskiranja i karnevala.
“Danas ćemo govoriti o ritualu maškaranja, fašnika diljem Hrvatske i svijeta. Probat ćemo taj jedan vrlo kompleksni ritual koji se predaje cijeli jedan semestar zaokružiti na jednostavniji način. Izgleda da su maske dio civilizacije pomoću kojih se možemo sagledati s druge strane pogotovo u Južnoj Americi je tako. To je jedan od rijetkih rituala koji je uspio pobijediti sve ideološke, teološke i povijesne granice. Neki drugi rituali su propali a ovaj se uspio održati i kroz 21. stoljeće unatoč svoj tehnologiji”, rekao je profesor etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Tomislav Pletenac.
Tradicija maskiranja na našem području također je vrlo stara i nije bila vezana za ovaj datum kad fašnik slavimo danas.
“On se lijepio po različitim datumima. Postojali su vučari pa se maskiralo pom svadbama itd. Taj datum koji mi danas imamo oko korizme, vjerojatno je vezan za kraj godine i početak nove. To je nešto što bi mogli nazvati praslavenskom Novom godinom koja je vjerojatno bila negdje u veljači. Veljača zapravo označava Velju noć odnosno Veliku noć. Na taj način neki slavenski narodi još čestitaju Uskrs koji se očigledno kontaminirao s tom idejom praslavenske Nove godine. U tom procjepu vremena izlaze maske van i zbog toga je on srodan Helloweenu iako bi se dalo naslutiti da nemaju veze jedan s drugim, a itekako su dubinski povezani”, otkriva Pletenac.
Moderno shvaćanje i običaji koje vežemo s fašnikom i maskiranjem došlo je s urbanizacijom.
“U 15. stoljeću vidimo već jako čvrsto kodiran karneval u Dubrovniku sa svojim vrlo specifičnim maskama. Urbanizacijom se gubi ta primarna funkcija karnevala kakva je bilo do tada i puno više se naznačava socijalna kao zapravo osvjedočenje zajednice. Ona dolazi i s novom podjelom vlasti već tijekom feudalizma ali vjerojatno u se on renesansi transformira u nešto drugo. Jedan je taj tradicijski običaj, a drugi je mimični, kritički i subverzivni. No temeljna kategorija tog praznika je ipak dan danas ostalo maskiranje”, napomenuo je Pletenac.
U svom kolegiju na Filozofskom fakultetu Pletenac se bavi komparacijom običaja i društvenih teorija koje su a različite načine bile povezane i s karnevalima. Ljude je od pamtivijeka privlačila prilika da se uz anonimnost skrivenog lica maskiranjem usvoji identitet naprimjer životinje ili nekog drugog čovjeka vjerujući da će poprimiti njegove osobine ili odagnati zlu kob, a karnevalski duh sveprisutan je i danas pogotovo u mjestima poput Samobora gdje postoji duga tradicija pokladnih običaja.
