Vrane na pojedinim lokacijama u Zaprešiću već duže vremena stvaraju probleme stanovnicima. Stoga je Komunalno poduzeće angažiralo sokolare koji su u Zaprešić došli sa svojim jastrebovima i sovom ušarom.
“Radimo biološku zaštitu tj. rastjerivanje vrana. Pokušavamo s pojavom ptica grabljivica premjestiti ih na neku drugu lokaciju da ne rade tu gnijezda. Građani nisu imali mira od njih i čuo sam par slučajeva da su i napadale građane. Sokolarstvo se bavimo već dugi niz godina i imamo nekoliko vrsta ptica. S nama je velika ušara Eva koja je jedan i naš kućni ljubimac, a ne samo sokolarska ptica. Jako je draga i pitoma. Imamo jastrebe kokošara, a danas je s nama i Harissov jastreb. To jastreb koji živi u Južnoj Americi na kaktusima. Jedini je jastreb koji lovi u čoporu i neki ih zovu čak i leteći vukovi. Jako su inteligentni i dragi i isto kao naša sova su jedni od naših ljubimaca”, otkrio je tajnik Hrvatskog sokolarskog saveza, Željko Šumatić.
Sokolarstvo bilo zabranjeno u Jugoslaviji
Sokolarstvo je prošlo turbulentan put dok nije zauzelo svoje zasluženo mjesto u hrvatskom lovstvu, a njegov uspon počinje krajem 90-ih.
“Za vrijeme komunizma sokolarstvo je bilo zabranjeno jer se smatralo da je lov s pticama grabljivcima pripada aristokratskim društvima. Međutim Hrvatska ima veliku povijest sokolarstva. Dubrovčani su bili poznati sokolari. Čak ih Turci nisu napadali zato što su plaćali danak u sokolovima. Zahvaljujući nekoliko entuzijasta 90-ih je sokolarstvo uvršteno hrvatsku lovnu gospodarsku osnovu i tad kreće legalno bavljenje sokolarstvo. Od pretprošle godine je sokolarstvo uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Da bi postali sokolar prvo morate položiti lovački ispit, a zatim sokolarski kod Ministarstva poljoprivrede. Morate naći mentora koji će vas naučiti tome svemu. Nakon toga treba pronaći eventualno neko lovište što je malo teže ali sve više se to polako otvara. Lovački savez ima sve više sluha prema sokolarima. Ima sve više sokolara. Mislim da sokolarstvo u Hrvatskoj ima dobru budućnost”, zaključio je Šumatić.
U Hrvatskoj danas ima 150 sokolara s položenim lovačkim i sokolarskim ispitom, a udruge postoje diljem Hrvatske, što svjedoči o velikoj tradiciji sokolarstva u Hrvatskoj a za vrijeme Jugoslavije njime se bavilo i u tajnosti. Ova metoda tjeranja vrana inače je vrlo uspješna jer nema tog letećeg stvora koji će se pojaviti u zoni u kojoj se nalaze sokol, jastreb ili orao.
