Projekt „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok“ je javni investicijski projekt i odnosi se na izgradnju vodocrpilišta Kosnica te rekonstrukciju i izgradnju vodoopskrbnog sustava na području istočnog dijela Zagrebačke županije. Osnovna namjena Projekta je osiguranje kvalitetne pitke vode namijenjene ljudskoj potrošnji u cilju povećanja priključenosti na vodoopskrbnu mrežu, smanjenja gubitaka te povećanja pouzdanosti opskrbe i učinkovitosti sustava javne vodoopskrbe.„Ovo je jedan od najvećih vodoopskrbnih projekta u Hrvatskoj koji se gradi uz potporu Vlade Republike Hrvatske i sufinanciranje europskim fondovima, a lokalna komponenta financiranja je vrlo mala, oko 6%. Time je lokalna zajednica dobila ogromne benefite uz vrlo mala ulaganja. Ono što je u konačnici i najvažnije je da ćemo ovim projektom izgraditi 425 km vodoopskrbnih cjevovoda, od čega će biti 315 km novih i 110 km rekonstruiranih. Sustavom će se smanjiti gubici koji su sada na razini od 30%, i pasti će na razinu ispod 20%. Također, na sustav će se priključiti novih 30.000 stanovnika“, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda mr.sc. Zoran Đuroković. Dodao je kako ovako veliko ulaganja podiže razinu priključenosti lokalnog stanovništva na 80-90% čime se približavamo standardu na području Republike Hrvatske, što je u korak sa standardima Europske unije.
Investitor Projekta „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb Istok“je Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., a ukupna vrijednost mu iznosi 93.849.394,00 € (707.108.262,00 kn)bez PDV-a. Projekt završava u kolovozu 2024. godine kada bi svi cjevovodi trebali biti pušteni u funkciju. Danas, 30. kolovoza 2023. postavljen je vodotoranj Dubrava kapaciteta 350 m3 koji će služiti za održavanje tlaka u vodoopskrbnoj mreži na području općina Dubrava i Farkaševac. Ukupna vrijednost radova iznosi 755.000 eura.
„Ovo je četvrti od pet vodotornjeva koji ćemo izgraditi u sklopu projekta i potreban nam je da bi sustav vodoopskrbe na području Vrbovca i okolice mogao funkcionirati“, rekao je direktor Društva Tomislav Masten. Područje Općine Dubrava je na početku projekta bilo slabo pokriveno vodoopskrbnim sustavom. „Radilo se o oko 14 km vodoopskrbne mreže s oko 130 priključaka na području cijele općine. Uz ove objekte, dobivaju 54 km nove mreže i imat će 1.150priključaka. Nekoliko naselja ostaje još za pokriti, što će se izvesti iz drugih fondova. Vrbovec i okolne općine prije projekta su imali pokrivenost od 37%, a nakon njegovog završetka to će doseći više od 80%“, dodao je Masten. Zahvalio je Vladi RH i Hrvatskim vodama na praćenju u projektu kojim se grade svih kapitalni objekti kako bi svako buduće širenje bilo jednostavnije.
Vodotoranj Dubrava ima kapacitet 350 m3, a visok je 38 metara te težak oko 57 tona. Nakon izgradnje vodotornja, slijedi izgradnja crpne stanice Dubrava koja će ga puniti. „Ovo je velik dan za našu Općinu i istočni dio Zagrebačke županije. Projekt je u fazi realizacije i uskoro će biti završen. Pokrivenost naše mreže uvelike će povećati, a besplatni priključci za kućanstva izuzetno su značajni za naše stanovnike. Na projektu rade hrvatske tvrtke kao izvođači radova i proizvođači vodotornja, što je dodatni poticaj za cjelokupno gospodarstvo“, rekao je načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša.
Prvi vodotoranj je dignut u Preseki, drugi u Vrbovcu, treći u Farkaševcu, a zadnji će biti u općini Gradec. „Projekt je trajao dugo, no rezultati su nemjerljivi. Svim domaćinstvima omogućena je pitka voda. Na području Zagreba-istok bila je vrlo nekvalitetna voda, a ovim projektom izmijenjen je cjelokupni sustav kojim će svi dobiti kvalitetnu i ispravnu pitku vodu. Kako bi se projekt mogao početi provoditi Zagrebačka županija je uložila oko 100 milijuna kuna u pripremne radnje. Idealno su se iskoristila EU sredstva, organizirao posao provođenja projekta i sam se kvalitetno izvodi na dobrobit naših građana“, naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović.
Projekt se financira sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., od čega bespovratna EU sredstva iznose 64.231.714,00 eura (483.953.846,00 kn).Sufinanciranje dijela nacionale komponente odnosi se na sredstva Investitora, Hrvatskih voda i sredstva Državnog proračuna.
