„Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” ime je znanstvenog skupa koji se održava već 21. godinu zaredom u sklopu Tjedna kajkavske kulture.
Predsjednik Organizacijskog odbora i jedan od izlagača Alojz Jembrih opisao je tajnu uspjeha ove tradicionalne i dobro poznate manifestacije širom kajkavskog govornog područja.
– U ovoj knjižici s datumom 17. rujna 2002. godina sakupljeni su prvi radovi koji su te godine po prvi put predstavljeni u sklopu okruglog stola „Uvođenja kajkavskog jezika i kulture” kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole kajkavskog govornog područja. S tom godinom smo zapravo započeli te naše znanstvene skupove, a onda smo taj okrugli stol preimenovali u „Kajkavski jezik, književnost, kultura kroz stoljeća” gdje se raznim izlaganjima i referatima osvijestila naša kajkavska kulturna, književna i jezična baština koja je 3 i pol stoljeća stara – podsjetio je Jembrih.
– Gledajući kroz povijest kajkavske književnosti na ovim znanstvenim skupovima obrađene su mnoge teme kajkavskog govornog područja objavljene u obliku referata u zbornicima kojih danas imamo pet gdje na oko 2000 stranica teksta što je veliko bogatstvo za hrvatsku književnost. U tim radovima mnogi će istraživači naći poticaj da dalje nastave sa takvim radom na kajkavskom govornom području – kazao je Jembrih.
Uime organizatora Rajko Fureš ističe kako ovaj skup ima velik značaj jer pokazuje da kajkavski jezik pokazuje živi kao dio ovog podneblja i tradicije hrvatskog naroda čime se treba ponositi. Prisjetio se kako su prvi skupovi bili tematski s uvođenjem kajkavskog jezika kao izbornog predmeta u škole nakon čega je krenula inicijativa o utemeljenju Instituta za kajkavski jezik, književnost i kulturu.
– Jako je bitno da je sam skup generirao i puno drugih stvari, od međunarodnog priznanja kajkavskog književnog jezika koje je uslijedilo 2016. godine što je svima nama dalo jedan novi elan i priznanje za ovo što radimo. Trećim sveskom Suvremene usmene kajkavske književnosti koju je priredio magistar Ivan Zvonar zaokružena je prva cjelina povijesti usmene kajkavske književnosti – rekao je Fureš ističući kako bez ovog skupa ne bi bilo kritične mase koja je svemu tome doprinijela.
– U prvom redu tu su znanstvenici, no to je plod ne samo preko 20 godina rada ovog skupa, nego i svih onih koji su tijekom proteklog desetljeća i stoljeća živjeli za „kaj” i dali sve da opstane. Brojni drugi sadržaji, pet kajkavskih zbornika, prepiska prvog kajkavskog pravopisa te niz drugih knjiga i publikacija predstavljaju vrelo kojim se možemo nadahnjivati – zaključio je.
Krapinsko-zagorska županija svih ovih godina pokrovitelj je ove manifestacije pa tako i ove, a tom je prigodom zamjenica župana Jasna Petek zahvalila entuzijastima koji svih ovih 21. organiziraju ovaj skup gdje se sumiraju radovi nastali u protekloj godini. Ispred Grada Krapine skupu je prisustvovao predsjednik Gradskog vijeća Mladen Gregurović.
Večernji dio programa Tjedna kajkavske kulture rezerviran je za izložbu instalacija poduzetnika Krapinsko-zagorske županije koja počinje u 18 sati u Muzeju krapinskih neandertalaca. U 19 sati u atriju franjevačkog samostana KUD Ilirci i gosti priređuju koncert za sve posjetitelje dok će se istovremeno na Vinskom placu za dobar štimung pobrinuti Črleni lajbeki, a današnji program završit će predstavom GFUK-a „Zagrepčanke i statičar” u 20 sati.
Program TKK u utorak počinje u 17 sati u dvorištu Galerije Grada Krapine recitalom dječjeg kajkavskog stvaralaštva nakon kojeg će u 19.30 sati uslijediti 1. dramska večer kazališnih amatera. U 18 sati u crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu predviđena je misa s kajkavskim pjesmama. Od 19 sati na Vinskom će placu sve prisutne zabavljati Črleni lajbeki, a na Trgu Ljudevita Gaja Kumovi od 21 sat.
