U prostorijama Ogranka Matice Hrvatske Zaprešić obilježila se 55. obljetnica izdavanja u Telegramu Deklaracije. Govorilo se o kajkavskom književnom jeziku na primjeru rječnika Hrvatskog Kajkavskog književnog jezika.
„Na ovaj način zapravo čuvamo kajkavski pisani izvor i baštinu. Ovaj rječnik sadržava jezično blago kajkavskoga književnog jezika od 16. do 19. stoljeća. Vrlo je važno baviti se proučavanjem kajkavskog jezika, kako bismo suvremenim generacijama približili kajkavski pisani izraz“, rekla je autorica rječnika Martina Horvat.
Predsjednik OMHZ rekao je kako mu je drago da se ovo predavanje održalo baš u prostorima Matice Hrvatske u Zaprešiću, te dodao kako se predavanje trebalo održati mjesec dana ranije povodom deklaracije o Hrvatskom jeziku, 9. ožujka. Tad je bilo točno 55 godina od te deklaracije. Riječ je bilo o 15 svesku koji je izdan u prosincu 2020. godine , a čije su autorice Željka Brlobaš, Tatjana Vukadinović, Ivana Kresnik i Martina Horvat. U dnevnoj upotrebi ljudi govore kajkavskim narječjem, a dali je to ustvari narječje.
„Kajkavski je jezik. Treba razlikovati dijalekt, narječje i kajkavski kao književni jezik. Kajkavski književni jezik je bio jezik kojim su se u pismenoj i usmenoj komunikaciji služili obrazovani tadašnji pisci, književnici i znanstvenici. Narječje je nešto drugo. To je ono čime se dana sporazumijevaju ljudi u svakodnevnoj komunikaciji na kajkavskom govornom području“, dodala je Martina Horvat.
Pažnju trebamo obratiti na to da se moramo brinuti o kajkavskom izričaju i da ga ne smijemo zapostavljati jer ipak je to naša kulturna baština i da se time trebamo neprestano baviti.
„Hrvatski narod mora imati svoj identitet, ako nije jezik ono što narod čini narod, onda ne znam što je. Imate u povijesti kad se spominje da Turci nalegoše na jezik horvatski. Tu je jasno koliko je jezik značajan i važan“, rekao je Ivanjek.
Na rječniku je do sada radilo 27 autora, obrađivača, a kontinuitet je da se svake 3 godine izdaje rječnik. Kajkavski književnik jezik razvijao se kroz 3 faze, a kao početak uzima se Decretum – Ivana Pergošića koji je objavljen 1574.
