U Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER na Zagrebačkom velesajmu održana prva stručna konferencija u sklopu projekta “Potresni rizik Grada Zagreba” čiji je organizator Grad Zagreb.
Na prvoj stručnoj konferenciji znanstvenici i stručnjaci koji provode projekt prezentirali su do sada realizirane aktivnosti u projektu te dali pregled nužnih preduvjeta za precizno određivanje potresnog rizika pojedinog područja. Konferencija je aktivnost u elementu projekta „Prijenos znanja“, a namijenjena je prvenstveno službenicima i stručnjacima koji se nalaze na trusnom području i bave se procjenom rizika.
Na trenutno stanje samog projekta osvrnula se i voditeljica Kristina Martinović: ”Centralni dio projekta je stvaranje baze podataka o građevinama. U Zagrebu imamo preko 300.000 građevina, a do sada je obrađeno preko 25.000. Za dvije godine, kada projekt bude gotov, očekujemo da će Zagreb napraviti veliki iskorak u razumijevanju potresne opasnosti, a da će primjena rezultata i mjera projekta dovesti do ublažavanja rizika od potresa.”
Projekt “Potresni rizik Grada Zagreba” sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (Europski strukturni i investicijski fondovi), a prijavljen je u sklopu projekta „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“ za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa“.
Nositelj projekta je Državna geodetska uprava, dok uz Grad Zagreb kao partner na Projektu sudjeluje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a Hrvatske vode sufinanciraju projekt. Ovo je jedini projekt u Republici Hrvatskoj koji obrađuje potresni rizik i financira se iz EU fondova.
Cilj projekta „Potresni rizik Grada Zagreba“ je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a centralni dio projekta jest stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koji će omogućiti analize te posljedično donošenje odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Isto tako, projekt će osigurati podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Više o projektu „Potresni rizik Grada Zagreba“
11. svibnja 2020. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa dio b) Potresni rizik Grada ZAgreba“, projekt koji se provoditi u okviru Operativnog Programa „Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020.“
Projekt se sastoji od dva dijela:
- Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske
- Potresni rizik Grada Zagreba
U dijelu projekta „Potresni rizik Grada Zagreba“, suradnjom s partnerima, utvrdit će se potresni rizik radi sagledavanja potencijalne opasnosti (ugroze) za ljudske živote i građevine. Rizik za građevine iskazat će se u skupinama po namjeni i važnosti, npr. za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu, a za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Nadalje, osigurat će podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa vezanog za stanovništvo, građevine, infrastrukturu i drugu imovinu te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka.
Od Grada Zagreba očekuje se da u razdoblju od 36 mjeseci odradi projektom određene aktivnosti:
- definira potresni hazard za Grad Zagreb
- izradi metodologiju za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb, a koja je primjenjiva na sve velike gradove u Hrvatskoj
- izradi bazu podataka o građevinama i stanovništvu
- izradi procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb
- organizira savjetovanja i stručne konferencije
Posebni ciljevi:
- osigurati podatke hitnim službama i civilnoj zaštiti za pripremu učinkovitog odgovora neposredno nakon potresa ali i u svakodnevnim zadaćama
- osigurati podatke o oštećenim zgradama i infrastrukturi
Najveći ugovaratelji na provedbi projekta su Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet i Centar građevinskog fakulteta d.o.o. (kao zajednica gospodarskih subjekata), Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i Arhitektonski fakultet Osijek te GDI d.o.o
