Brašno, voda, sol, malo ulja, i – spretne ruke. Tako nastaje tijesto za štrudle. Dodamo li tim sastojcima jaja, pa svježi sir i vrhnje, dobit ćemo štrukle. Rijetko se koje jelo tako proširilo i uživa popularnost kao štrukli, a nježnost im iskazuju čak i pjesmom: Mamica su štrukle pekli. Očigledna je veza između štrukli i štrudli pa njihovo porijeklo treba tražiti u povijesti sličnih jela na bazi punjenog vučenog tijesta. Bez obzira na moguće veze, štrukli kakve poznajemo jedinstveni su i njihova receptura nastala je u skromnim seljačkim domovima šire okolice Zagreba. Kravica je davala mlijeko za sir i vrhnje, a koke su davale jaja. Toga je bar uvijek bilo, a vrijedne domaćice usavršile su umijeće izrade tijesta, koje nam danas izgleda tako zahtjevno i složeno, a nekoć je bilo uobičajena kućna radinost, tradicija koja se prenosi s naraštaja na naraštaj. Sočni, meki i ukusni, štrukli status gastronomske ikone zahvaljuju i svojoj svestranosti – od slanog do slatkog, od predjela do deserta.
Tradicionalna jela kao što su štrukli i štrudle najbolje je upoznati baš tamo odakle dolaze, bez posrednika, kad ih pripremaju i predstavljaju sami domaćini. Po već uhodanom običaju svakoga listopada, ugodno druženje uz domaća jela i autohtone proizvode najbolja je pozivnica za subotnji izlet u Mariju Goricu. Posjetitelji će imati priliku kušati brojne lokalne verzije ovih jednostavnih domaćih jela, ali i naučiti nešto više o njihovoj pripremi. Rana jesen u znaku je kestena pa se i šumski plodovi priključuju sezonskoj gastronomskoj ponudi. Ovo ukusno cjelodnevno događanje obogatit će niz izlagača koji će predstaviti izvorne proizvode marijagoričkoga kraja.
Trinaesto izdanje Štruklijade, štrudlijade i kestenijade u Mariji Gorici ove godine održava se 22. listopada. Iza organizacije ove sve posjećenije manifestacije stoje Općina Marija Gorica, Udruga Marijagorička zipka i Turistička zajednica Savsko-sutlanska dolina i brigi. Osim prezentacije lokalne kulinarske baštine, cilj je pokazati turistički potencijal slikovitog i mirnog kutka na sjeverozapadu Zagrebačke županije. Uz to, povratak tradiciji i lokalnim vrijednostima promiče i ono što nikad nije bilo aktualnije i potrebnije – održiv, zdrav život u skladu s prirodom.
