Pretraži pojam

Najčešće su to pojmovi poput "Kolinda", "politika", "kriminal", "Trump" i slično...

Odaberi grad
Svi gradovi
Donja Stubica
Krapina
Marija Bistrica
Oroslavje
Samobor
Sveta Nedelja
Zabok
Zagorski kraj
Zagreb
Zagrebačka županija
Zaprešić
Zaprešićki kraj
Zlatar

MARUŠIĆ: ‘Netrpeljivost se osjeti samo u razgovoru, ali nije li tako i kod nas?’

MARUŠIĆ: ‘Netrpeljivost se osjeti samo u razgovoru, ali nije li tako i kod nas?’

PIŠE: Maja Kuzelj

Objavljeno 05.03.2020 14:49

Intervju sa Željkom Marušićem o putovanju u Libanon

Bioterapeut i dugogodišnji uspješni turistički radnik Željko Marušić nedavno je bio na  putovanju u Libanon – državu u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Zanimalo nas je što ga je, s obzirom na geopolitičku situaciju u oko Libanona, nagnalo da pođe tamo, što je vidio, ima li netrpeljivosti na ulicama i što vrijedi znati o Libanonu, a putničke vam agencije neće otkriti. Zato smo ga zasuli pitanjima, a on se potrudio da dobijemo pravi uvid.

Željko Marušić u ugodnom ženskom društvu

S obzirom na smještaj Libanona i političku situaciju oko njega, kako to da ste se odlučili posjetiti ga? Je li istina da je na svakom uglu vojnik?

MARUŠIĆ: Libanon je oduvijek bio na mojem popisu država koje treba posjetiti. Htio sam iz njega otići još u Damask, glavni grad Sirije, budući da su i cesta prema njemu i on potpuno sigurni. Bilo mi je tako lijepo u Libanonu, pa u predviđenih osam dana boravka nisam htio ništa izostaviti. Da, Libanon se nalazi na Sredozemlju i graniči sa Sirijom i Izraelom. Vojnika nema na ulicama, a prometni policajci povremeno „uskaču” kako bi regulirali prometne gužve u vrijeme dolaska i odlaska s posla. Vojnike uopće nisam vidio, osim u središtu Beiruta na malenom prostoru na kojem su se okupljali prosvjednici. Sjećate li se ne tako davnih prosvjeda u Zagrebu kad je policija priječila prilaze Trgu sv. Marka? Jeste li tad ostali kod kuće ili ipak obavljali redovne poslove? Možda je gledateljima u drugim gradovima Zagreb izgledao opasan. Ili gledateljima u drugim državama Hrvatska!? Tako je i s Libanonom. Prosvjedi su bili u središtu na glavnom trgu i blizu sjedišta Vlade, kao i svugdje u svijetu. Da, tamo sam vidio vojnike koji su bili prisutni, druželjubivi i pričljivi. Čak i dali preporuke za mjesta koja treba vidjeti.

Selfie Željka Marušića s libanonskim vojnikom

Kakvo je stanje u Libanonu u okviru njegove vjerske i etničke heterogenosti? Naime, popis stanovništva nije napravljen od 1932. godine.

MARUŠIĆ: Libanon je potpuno sigurna država u koju čak nije uspio ući ni ISIL iako je bio u susjednoj Siriji. Ljude je svugdje lako zaludjeti, ali mislim da su se i u Libanonu opametili nakon građanskog rata. U državi je oko 52 % muslimana i 45 % katolika, uglavnom maronita koji priznaju Svetu Stolicu. Ne može se primijetiti ikakva napetost. Jedino će u prijateljskom razgovoru pokazati izvjesnu netrpeljivost, nešto kao Hrvati prema Slovencima. U Beirutu i Libanonu se još uvijek drže svojih četvrti pa ćete tako, prolazeći kroz sela, saznati koje pripada kojoj vjeri ili kojoj je političkoj stranci naklonjeno. No, nije li tako i kod nas? Iako je popis stanovništva bio davno, ljudi znaju brojati, pa je prilično točna činjenica da Beirut nastanjuje 1.200.000 ljudi.

Harissa – najveće i nacionalno Marijansko svetište s veličanstvenim pogledom na grad Jounieh i Sredozemno more

Posljednjih pola stoljeća velik je broj Libanonaca, naročito kršćana, emigrirao u zemlje Zapada. S druge strane, više od milijun sirijskih izbjeglica sklonilo se u Libanon. Kako se vlast odnosi prema toj situaciji?

MARUŠIĆ: I iseljeništvo slanjem novca neizravno pomaže državi. Libanonci su vjerni svojoj domovini. Iselili su se iz svih vjerskih skupina. Tako i Armenci kojih je bilo 250.000, a sada se smatra da ih je u Beirutu svega 100.000 – 150.000. Naime, Armence su u Libanonu objeručke primili kad su bježali pred genocidom Turaka nad njima u Armeniji. Tako u Beirutu postoji armenska četvrt sa svojom kulturom, drugačijim izborom proizvoda u trgovinama, nizom zlatarnica i ponudom njihove hrane u gostionicama. Glavni su zlatari Libanona zato što su bježeći sobom donijeli zlato i dragulje uglavnom ga progutavši. Da, zlato i srebro su tu vrlo jeftini i treba ih kupovati. Naselja izbjeglica iz Sirije su uglavnom u plodnoj dolini Bekaa uz granicu sa Sirijom i čovjeka stisne pri srcu kad vidi ta jadna naselja i „kuće“ od najlona. Nažalost, teret su Libanonu i smatram da je vrijeme da krenu u domovinu. Libanon je opterećen i Palestincima koji se nalaze južno od Tira i koji su zauzeli gotovo 20 km predivnih plaža sve do granice s Izraelom. U svojim kampovima stvorili su državu u državi i ometaju razvoj turizma, a i sve ostalo poput dodatnog razvoja turizma.

Glavni grad Beirut „Parizom Srednjeg istok”

Libanon nazivaju „Švicarskom Srednjeg istoka”, a glavni grad Beirut „Parizom Srednjeg istoka”. Koji su razlozi tome?

MARUŠIĆ: Upravo ta multikulturalna sredina, taj spoj vjera, vrlo starih civilizacija i kulture pridonijeli su posebnosti Libanona. Ne zaboravite da je Byblos jedan od pet najstarijih nastanjenih gradova na svijetu i da su Feničani osnivali kolonije na Sredozemlju. Sjetimo se samo čuvene Kartage. Inače, muslimanska bejrutska četvrt Hamra bila je osnova društvenog, kulturnog, književnog, umjetničkog i zabavnog života Beiruta. Sve se polako vraća.

Muslimanska bejrutska četvrt Hamra temeljdruštvenog, kulturnog, književnog, umjetničkog i zabavnog života grada

Kultura objedinjuje ostatke brojnih carstava koja su se smjenjivala u prošlosti Libanona. Preporučite nam što vrijedi pogledati na putovanju tamo?

MARUŠIĆ: Ako putujete u organizaciji putničke agencije, organizirat će vam posjet najzanimljivijim dijelovima po njihovom mišljenju. U Libanonu treba obavezno vidjeti tajanstveni dojmljivi Baalbek, ali i posjetiti tamošnju šijitsku džamiju u kojoj je i grob unuke proroka Muhameda, Sidon s divnim starim uličicama, čuveni Tir s najvećim hipodromom starog svijeta, Byblos zbog toga što je po njemu ime dobila Biblija, ali i jedinstvenu spilju Jeita dugu gotovo devet km i jednu od najljepših na svijetu, grob sv. Šarbela, najpopularnijeg libanonskog sveca, svećenika, monaha i čudotvorca, Dolinu svetaca (Wadi Quadisha) prepunu maronitskih katoličkih monaških samostana, kao i Harissu – najveće i nacionalno Marijansko svetište s veličanstvenim pogledom na grad Jounieh i Sredozemno more. Nađete li vremena svakako posjetite cedrove šume i sve što od domaćih čujete da je vrijedno vidjeti. I noćni provod je dobar.

Baalbek

Što se tiče gospodarstva, uslužni sektor, odnosno financije i turizam u Libanonu imaju primat. Što sve ukazuje na to?

MARUŠIĆ: Ne smijemo zaboraviti da je Libanon do 1975. godine bio jedna od najrazvijenijih država u regiji i kako sve čine da se vrate na to mjesto. Uostalom, od 195 država na svijetu po bruto nacionalnom dohotku nalaze se na 61., a Hrvatska vrlo blizu – na 57. mjestu. Ljudi su vrlo poduzetni, posluju i u Africi, a baklave izvoze čak u Brazil. Veliki su proizvođač agruma, tu su još cedar, željezna rudača, dragocjeni metali i dr.

Bogata ponuda sireva u libanonskim trgovinama

Libanon je velik proizvođač hrane, koje, koliko izvozi i kako se odnosi prema vlastitoj gastronomiji?

MARUŠIĆ: Priznajem, ne znam točne brojke o izvozu hrane, ali znam da je vrlo kvalitetna i svjetski poznata libanonska kuhinja koja vrvi povrćem, voćem i mesom, posebno neopisivo ukusnom janjetinom. Cijene vlastita jela i tradiciju, ponuda u restoranima je odlična, sveprisutna je visoka higijena od uličnih lokala do odličnih restorana, možete piti pića s ledom, uživati u sladoledu i sl. Naravno, prisutne su i druge kuhinje, od francuske do kineske.

Jedinstvena spilja Jeita duga gotovo 9 kilometara ubraja se u najljepše na svijetu

Bili ste u slastičarnici čiji vlasnik izvozi baklave čak u Brazil. Jeste li probali libanonske specijalitete?

MARUŠIĆ: Ne možete ih izbjeći da to čak i želite! Ako naručite biftek, ne brinite, prije njega dobit ćete na stol razne grickalice, namaze, salate itd. Libanonska kuhinja je zdrava i ukusna.

Privatni smještaj u Libanonu

Kad je u pitanju klimatsko podneblje, vjerujem da je libanonska pripadnost Sredozemlju ostavila utisak kao da ste kod kuće.

MARUŠIĆ: Toplije je nego li kod nas na Jadranu u ovo vrijeme, ali pravo vrijeme za turistički posjet su kraj travnja i svibanj kad sve cvate. U Libanonu obožavaju prirodu, pa ćete tako vidjeti kako palme rastu na balkonima i krovovima nebodera, a ljudi u drvoredima dodatno drže tegle sa cvijećem. K tome, od samog Bejruta pa sve do granice s Izraelom smjenjuju se divne pješčane plaže koje su dupkom pune već krajem svibnja i početkom lipnja. Ima ih i prema sjeveru, ali su ove, čini mi se, popularnije. Zanimljivo je kako postoje i privatne plaže za one koji vole osamu i luksuz.

Muzej voštanih figura

Bili ste i u Muzeju voštanih figura. Otkrijte nam više.

MARUŠIĆ: Muzej voštanih figura, u vlasništvu nasljednika jednog od libanonskih emira, vlasnika dva dvorca, bio je poseban doživljaj. Čovjek me oduševio svojom jednostavnošću, a izložene voštane figure predstavljaju libanonsku noviju povijest – od njegovih predaka pa sve do političara značajnih za Libanon. Muzej je dosta velik, a vlasnik se pohvalio da ga može održavati zahvaljujući velikom broju posjetitelja. Udaljen je nešto manje od sat vremena vožnje od Beiruta u pravcu cedrovih šuma u rezervatu prirode Al Shouf Cedar gdje ćete i u ožujku naići na snijeg.

Uličice Tira

Sigurno ste naišli i na zanimljivosti koje se ne može vidjeti na putovanju putničkom agencijom?

MARUŠIĆ: Da, putovanje u Libanon sam organizirao za sebe i prijatelje, a pri tome su mi pomogle i draga prijateljica i filmska producentica Spomenka Saraga ti njezina dobra, a sad i moja divna prijateljica iz Beiruta, Amale Ghorra. Unajmili smo vrlo udoban kombi za 12 putnika i vozača na četiri dana i vozikali se kamo smo htjeli. Za sve dane smo platili 163 dolara po osobi, nevjerojatnu cijenu u odnosu na iznajmljivanje automobila koje bi nas stajalo 150 dolara na dan bez vozača i potrošenog benzina, a puno bismo manje saznali i vidjeli. Osim toga, draga Amale nam je osigurala posebno stručno vodstvo u Sidonu i Tiru, a Ministarstvo turizma Libanona nam je, neovisno o smjeni Vlade i ministara upravo za vrijeme našeg boravka, osiguralo besplatne ulaze u sve muzeje. Od dodatnih doživljaja opisao bih oduševljenje čistoćom, kako na ulicama, tako i u zahodima. Vjerujte, čistije je u njihovim ugostiteljskim objektima negoli kod nas, a doživjeli smo i da je moja sestra upitala u suvenirnici imaju li zahod, na što su odgovorili kako nemaju i vlasnik ju je odveo nekoliko kuća dalje u svoj stan! Iako Libanonci nisu veliki pušači, ali vole „šišu“, oduševilo nas je što se ni u jednom ugostiteljskom objektu nimalo ne osjeti miris cigaretnog dima, ventilacija je bešumna i besprijekorna. Posebnost je velik broj pekara koje su ustvari i velike slastičarnice u kojima se može sjesti i popiti kavu, čaj ili neki drugi napitak. Eh, da, iako Libanon na zemljopisnoj karti izgleda malen, treba dosta vremena da se dođe s jednog kraja na drugi zbog gužvi na inače vrlo dobrim, djelomice i odličnim cestama. Autocesta vodi od sjevera do juga i besplatna je, vozači su odlični, ali korištenje pokazivača smjera kretanja (žmigavaca) smatraju nepotrebnim.

Libanonski ministar turizma Ramzi S. Moucharafieh i Željko Marušić

Sastali ste se i s libanonskim ministrom turizma?

MARUŠIĆ: Prof. Ramzi S. Moucharafieh, sadašnji ministar turizma, primio me iako je bio tek dva dana na položaju, čak su mu u vrijeme dolaska mojeg društva i mene bile dostavljene prve njegove posjetnice. Imat će puno posla da Libanon vrati na mjesto poželjnog odredišta na koje ga je smjestio gospodin Avedis Guidanian, dosadašnji ministar turizma, koji mi je opširno ispričao priču o svom radu i svojoj domovini. Znači, nema razloga za strah, Libanon je siguran, ali i vrijedan posjeta. Ovaj će nam razgovor poslužiti kao dobra polazišna točka kad se jednom odlučimo uputiti na Bliski istok. Kultura, baklave, sladoled i noćni provod svakako su nas privukli.

Željko Marušić i bivši ministar turizma Avedis Guidanian

Preporuka

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU: Otvoren međunarodni kulturni program ‘Indija: Dolinom Inda i dalje’
U Arheološkom muzeju u Zagrebu održano je predstavljanje međunarodnogprograma ‘Indija: Dolinom Inda i dalje’ pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Indije u Republici Hrvatskoj te je u sklopu toga otvorena izložba fotografija ‘150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija’ U ponedjeljak 2. ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu (AMZ) održano je predstavljanje međunarodnog programa „Indija: Dolinom Inda i dalje”. […]
PUŠĆA: 21. ožujka spektakularna izložba najljepših pasa
Znate li da u Zaprešiću i okolici živi gotovo trideset prvaka svijeta i Europe!? I to ne bilo kakvih, već četveronožnih, dlakavih, ali i bezdlakih! Zaprešić, Pušća i okolica područje su s najvećom koncentracijom najljepših pasa na svijetu! Čak trećina svih hrvatskih pasa (šest od njih ukupno 18) koji će našu zemlju početkom ožujka predstavljati […]
PRVI STRIP ALBUM NIKA TITANIKA: Strip album ‘1573.’ inspiriran Seljačkom bunom
U Galeriji Prica u Samoboru Nik Titanik predstavio je svoj prvi strip album ‘1573’ inspiriran Seljačkom bunom „Sredinom veljače, ljeta gospodnjeg 1573., dok leševi poražene seljačke vojske trule u gustom blatu zagorskih brega, Ilija Gregorić sanja o osveti Francu Tahyju i ostalim velikašima. Nakon što spasi Ambroza Gupca od sigurne smrti, susreće se s Tarikom, […]
MUO SLAVI 140. ROĐENDAN: Uređen stalni postav i predstavljena iznimno vrijedna modna donacija
Ove godine Muzej za umjetnost i obrt, najznačajniji i najveći hrvatski umjetnički muzej, obilježava 140. obljetnicu postojanja Najznačajniji i najveći hrvatski umjetnički muzej, Muzej za umjetnost i obrt, bio je i ostao predvodnik i promotor novih pokreta i ideja u svijetu umjetnosti i dizajna i to još od davne 1880. godine, a ove slavi veliku […]
FESTIVAL ARHEOLOGIJE EUROPSKE UNIJE: Predstavljanje arheologije 26 zemalja članica u AMZ-u
U Arheološkom muzeju u Zagrebu održano je predstavljanje Festivala arheologije Europske unije te je otvorena izložba ‘Napravljeno u Austriji – Uvoz i izvoz u Hallstattu, Strettwegu i Großkleinu tijekom starijegželjeznog doba’ U Arheološkom muzeju u Zagrebu održano je predstavljanje Festivala arheologije Europske unije koji se odvija pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta. Od 7. veljače do […]

Propustili ste

Najnovije vijesti

INTERVJU S HRVOJEM KOŠĆECOM: “Gradovi i općine moraju također iznijeti dio tereta ove krize!”
Gospodin Hrvoje Košćec već godinama uspješno vodi veliki grad na istoku Zagrebačke županije – Sveti Ivan Zelina, a koji se zajedno s cijelom državom našao u izvanrednim prilikama. Otkrio nam je drže li se njegovi građani samoizolacije, jesu li dovoljne mjere uvedene za pomoć građanima i lokalnom gospodarstvu, koliko će epidemiološka situacija utjecati na hrvatsko […]
POTRESNO RAZDOBLJE I ZA KRAPINSKO ZAGORSKU ŽUPANIJU: Treslo se Hrvatsko zagorje
Snažne posljedice potresa osjetile su se i s druge strane Medvednice, a najteže je pogođen Stubički kraj. Za Grad Donja Stubica i Općinu Gornja Stubica proglašena je elementarna nepogoda. U telefonskom razgovoru s Nikolom Gospočićem, gradonačelnikom Donje Stubice, saznali smo kako su najveću štetu pretrpjela sela Hižakovec i Donja Podgora te da je dio stanovnika […]
PANIAN: ‘Nakon epidemije svijet će biti u filmu ‘Demolition man’!’
Intervju s gradonačelnikom Dugog Sela Nenadom Panianom o trenutnoj epidemiološkoj situaciji S gradonačelnikom 20-ak kilometara od središta hrvatske metropole udaljenog Dugog Sela – gospodinom Nenadom Panianom razgovarali smo o posljedicama korona virusa na cijelo društvo, izolacijskoj atmosferi, funkcioniranju Grada, dopuni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona vezanog za provedbu postupka plaćanja poreza u posebnim okolnostima […]