Pretraži pojam

Najčešće su to pojmovi poput "Kolinda", "politika", "kriminal", "Trump" i slično...

Odaberi grad
Svi gradovi
Donja Stubica
Krapina
Marija Bistrica
Oroslavje
Samobor
Sveta Nedelja
Zabok
Zagorski kraj
Zagreb
Zagrebačka županija
Zaprešić
Zaprešićki kraj
Zlatar

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ: Estradizacija funkcije predsjednika u Hrvatskoj

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ: Estradizacija funkcije predsjednika u Hrvatskoj

Objavljeno 20.12.2019 21:55

O populizmu se može govoriti i kao o svojevrsnom političkom stilu, ali treba 
razlikovati populistički stil od populizma kao modela politike

Pod sloganom „Predsjednica. Jer Hrvatska zna” i aktualna predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović krenula je u predizbornu kampanju za još jedan mandat na Pantovčaku.

Kampanju za reizbor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović obilježili su ozbiljni gafovi koji su možda na početku djelovali zabavno, ali su u jednom trenutku poprimili skandalozne i zabrinjavajuće razmjere.

Stvorila ozbiljne probleme ljudima iz HDZ-a

Osim što je kompromitirala šanse da osvoji još jedan mandat na Pantovčaku, predsjednica je svojim istupima stvorila ozbiljne probleme ljudima iz HDZ-a koji su stali iza njezine kandidature.

Svi su pokušavali objasniti predsjedničinu izjavu s predizbornog skupa koji je u nedjelju održala u Osijeku. Između ostaloga, Grabar-Kitarović je u Osijeku iznijela i briljantan plan koji je dogovorila s drugim državama. Posve seriozno pričala je o hrvatskim građanima koji će preko interneta zarađivati 8.000 eura.

Jer već imam dogovore s nekim državama da nam Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku, da ovdje rade preko interneta i zarađuju u Hrvatskoj 8.000 eura. Zamislite što je za naše mlade ljude 8.000 eura”, kazala je predsjednica.

HDZ-ovci nevješto branili aktualnu predsjednicu

Prvo su taj njezin istup nevješto pokušali objasniti s Pantovčaka, a zatim su istu priču ponavljali i svi HDZ-ovci koji su davali izjave. Premijer Andrej Plenković tako se našao u situaciji da ga novinari pitaju bi li njemu bilo lakše raditi preko interneta za 8.000 eura, na što on nije mogao odgovoriti ništa osim da će „sazvati nekakvu presicu”.

Ipak, u svom drugom istupu bio je malo konkretniji. „Koliko sam ja razumio, riječ je o referenci na razgovore koje je predsjednica vodila s dužnosnicima i državnicima Izraela, za djelatnost ljudi koji bi poslove obavljali u ICT sektoru”, odgovorio je na novinarska pitanja o spornoj predsjedničinoj izjavi.

Ovo, inače, nije prvi puta da vrh HDZ-a pokušava objasniti neku predsjedničinu izjavu. Andrej Plenković i Gordan Jandroković su na neugodna pitanja o izjavama svoje kandidatkinje morali odgovarati i nakon što je predsjednica rekla da u životu najviše cijeni lojalnost i odanost pa će Milanu Bandiću, ako završi u zatvor, tamo nositi kolače.

Jandroković bio prisiljen braniti i Bandića

Vjerujem da je to bilo u šali”, rekao je tada premijer koji se nije dao uvući u dugu raspravu. Jandroković je, pak, očajnički izbjegavao odgovoriti na pitanje o kolačima za Bandića, zbog čega je novinare pokušao navesti da pričaju o Zoranu Milanoviću.

Kada su novinari nastavili inzistirati, Jandroković je rekao da ga smeta što se i najmanji predsjedničini propusti analiziraju, mada su „ti propusti puno manji od onog dobrog što je Kolinda Grabar-Kitarović napravila za Hrvatsku”.

Na kraju je bio prisiljen braniti i samog Milana Bandića, za kojeg je kazao da je „legitiman političar”, da bi temu o kolačima zaključio, rekavši kako je predsjednica samo bila ironična.

Teško breme nasljeđa Ive Sanadera

Pretprošlog vikenda predsjednica je, pak, bila na turneji po Dalmaciji koja nije prošla bez neobičnih izjava. Braneći se od optužbi Zorana Milanovića, koji je rekao da kao ministrica u Vladi Ive Sanadera nije bila u Vukovaru, Grabar-Kitarović se pohvalila kako je bila u oba grada-simbola Domovinskog rata, u Vukovaru i u Kninu.

U Vukovaru nakon završetka mirne reintegracije, odvela sam svoju djecu da vide to stratište u Vukovaru, da se to nikada ne ponovi i ja ću i kao građanka uvijek odlaziti i u Knin i u Vukovar”, izjavila je tom prilikom.

Problem je u tome što je predsjednica očito zaboravila da je mirna reintegracija završila 1998. godine, kad se njezina djeca još nisu rodila. Plenkovića su novinari suočili i s tim gafom.

Vodila djecu u Vukovar iako ih još nije ni rodila

Na pitanje kako je Grabar-Kitarović nakon mirne reintegracije svoju djecu vodila u Vukovar, iako su rođena godinama nakon toga, Plenković je ponudio slabašno opravdanje. „Nemojte njenu rečenicu izvrtati u nešto što ona nije rekla. Nije rekla – odmah”, poručio je novinarima.

Predsjedničku kandidatkinju HDZ-a bio je prisiljen braniti i predsjednik Kluba zastupnika, Branko Bačić, koji se poslužio argumentima sličnima onima koje koristi Gordan Jandroković.

Rekao je kako je javnost više zainteresirana za aktualnu predsjednicu, ali da ne treba „zatvarati oči pred puno većim gafovima od onog je li neka izjava bila baš najpogodnija”.

Predsjednica i Trump iznimno aktivni na Twitteru

Predsjednica govori onako kako misli da treba. Kada ja govorim o njoj, govorim o njezinim ovlastima i držim da je svoj mandat odlično i sjajno odradila”, rekao je Bačić.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović podržala je, naime, putem Twittera zahtjeve učitelja, nastavnika i znanstvene zajednice da im se omoguće odgovarajući uvjeti i naknade za rad, ali i poručila kako je do nepravednih smanjenja koeficijenata dovela bivša Vlada Zorana Milanovića.

Kada bi u jednoj jedinoj riječi saželi mandat predsjednice Kolinde Grabar–Kitarović, tada bi ta riječ bila – populizam.

Populistički stil vladavine

Populizam je zapravo ideologija, način da se društvo dijeli na dvije suprotstavljene skupine, najčešće običan puk i korumpirane elite.

O populizmu se može govoriti i kao o svojevrsnom političkom stilu, ali treba razlikovati populistički stil od populizma kao modela politike, kao što čini i nizozemska politologinja Tijtske Akkerman.

U slučaju Grabar-Kitarović, taj je stil izrazito naglašen, ali je i lažan, jer sama predsjednica nikada nije bila dio naroda suprotstavljena elitama, već upravo suprotno, ona je dio elite koja samo voli naglašavati kako dolazi “iz naroda”.

“Narodna predsjednica”

“Jedna iz naroda”, ili “narodna predsjednica” u svojoj karijeri od članice HDZ-a, ministrice europskih poslova pa vanjskih i europskih poslova, veleposlanice u SAD-u, pomoćnice glavnog tajnika NATO-a te predsjednice RH, svoju karijeru duguje establišmentu.

Sama kritika establišmenta iz njezinih usta zvuči neautentično, ali kada optužuje njegove oponente, na jasan i nedvosmislen način kao što to često čini na svom Twitteru, tada s pravom možemo govoriti o populizmu, kojem je u Hrvatskoj upravo ona perjanica.

Nietzscheova “Genealogija morala” dala je odgovor na psihološki profil i kontekst populista, a sam Friedrich Nietzsche kaže kako „ogorčeni postaju kreativni ako najpametniji među slabima na posljetku trijumfiraju”, svjesno podcrtavajući dva pojma, slabe i najpametnije među slabima, koji znalački koriste upravo tu manu kod svojih sljedbenika, birača ili apologeta.

Mnogobrojni gafovi aktualne predsjednice

Slabost da se razluči čist i jeftin populizam od odgovornog javnog djelovanja koje ima istinske i poštene namjere da djeluje, da postigne promjene nužne za demokraciju koja se sustavno dovodi u sferu manipulacije, ali je i tu Kolinda Grabar-Kitarović na svom teritoriju, jer prvo ima slabe oko sebe koji joj podilaze, a zatim slabe u narodu, koji u njoj vide zaštitnicu, glasnogovornicu, te se često i identificiraju s njom.

Tijekom prvog predsjedničkog mandata lista njezinih gafova bila je poduža: ničim izazvani skandal sa srpskim čokoladicama, protuzakonito fotografiranje glasačkog listića, posjet Washingtonu i davanje izjave ispred ograde Bijele kuće, otimanje cvijeća baletnom ansamblu HNK-a nakon što im se pridružila na poklonu nakon premijere Labuđeg jezera.

Također, uguravanje na protokolarno mjesto njemačke kancelarke Angele Merkel kako bi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uputila srdačne poglede, smijanje prilikom posjete kornatskom kamenjaru na kojem je 12 vatrogasaca na stravičan način izgubilo život, izjava da je kao studentica radila u diplomaciji.

Izmišljala patnje za svog života u Jugoslaviji

Prilikom primanja Fullbrightove nagrade u SAD-u spomenula je kako je „rođena s krive strane željezne zavjese”.

Predsjednica je, također, komentirala kako je u vrijeme Jugoslavije navijala za Hajduk i Dinamo jer „nogomet nije bio samo nogomet nego izraz nacionalne pripadnosti”. Međutim, ove izjave nisu bile prvi put da se Kolinda Grabar-Kitarović referirala na život u Jugoslaviji.

U javnosti je ostao zapamćen njezin intervju za austrijski Kleine Zeitung u kojem je, između ostalog kazala, kako se u bivšoj državi nije moglo govoriti da je netko „Hrvat ili Hrvatica” nego da je iz Hrvatske. Tu izjavu jednostavno je demantirao popis stanovništva iz Jugoslavije, te razni dokumenti na kojima su ljudi uredno upisivali nacionalnost.

Predsjedničino jogurt-domoljublje

Međutim, pravi val kritika i ismijavanja na društvenim mrežama izazvala je njezina izjava iz tog intervjua u kojem govori o jogurtu.

„Odrasla sam u komunizmu, i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta, i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati idućeg tjedna”, poručila je predsjednica, ali je i tada brzo demantirana podacima da se u Jugoslaviji, bez problema, nudilo razne vrste jogurta.

Sredinom rujna ove godine predsjednica je pak posjetila Zagorje i pozvala ljude da češće posjećuju taj kraj.

Nepoznavanje Hrvatskog zagorja i povijesti

„I zato ćemo je danas staviti u središte pozornosti i da otpjevate onu prekrasnu popevku “Došel bum doma sel si bum pod brajde”, koju smo pjevali s vojnicima u Afganistanu, jer je to jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje”, objasnila je predsjednica.

Iako je je govorila kako se Zagorje nije smjelo spominjati, podaci iz Jugoslavije brzo su je demantirali, ali dodatan gaf bio je i što pjesma koju je spominjala nije uopće iz vremena bivše države, nego je napisana 1999. godine.

„Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda”, poručila je prošle godine prilikom posjeta Argentini Kolinda Grabar-Kitarović.

“Kartonska Kolinda”

Ta je izjava izazvala reakcije jer je poznato da je dobar dio ustaške emigracije, uključujući i Antu Pavelića i Eugena Kvaternika, završio u zemljama Južne Amerike, odnosno Argentini. Grabar-Kitarović reakcije je izazvala i nenajavljenim, tajnim posjetima stratištu u Jasenovcu, ali i jednako nenajavljenim posjetima Bleiburgu, Hudoj jami i Maclju.

Na samom početku mandata gosti su se u predsjedničkoj rezidenciji na Pantovčaku tako mogli slikati i s “kartonskom Kolindom”, odnosno kartonskim likovima predsjednice i dvojice gardista.

Tijekom mandata bilo je i reakcija na razne fotografije i snimke predsjednice “u akciji” – od postavljanja keramičkih pločica u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu, vožnje trajekta, cjelonoćnog ribarenja, vožnje kombajna, borbe sa Stipom Miočićem pa i krečenja stana.

Svoje čudno ponašanje pripisala astigmatizmu

Ostalo je zabilježeno i kada je novinaru N1 Hrvoju Krešiću, očito iziritirana njegovim pitanjem, pokušala oteti mikrofon.

Mnoge je pak ovo ljeto začudilo ponašanje predsjednice na kninskoj tvrđavi prilikom primanja za ratne zapovjednike iz Domovinskog rata. Mnogi su joj tada zamjerili da je u govoru koristila previše engleskog jezika, da je glumila i afektirala, dok je najdalje išao bivši predsjednik Ivo Josipović, kazavši da se mnogi pitaju je li predsjednica bila alkoholizirana.

Upravo na tom primanju predsjednica je s ministrima zapjevala pjesmu “U boj, u boj”, a pjevanja se nije ostavila ni u drugim prigodama, a pa ni prilikom nedavne turneje po SAD-u.

Neobični gafovi njezinog izbornog stožera

Među posljednje gafove ubrajaju se i njena izjava nakon utakmice hrvatske reprezentacije u Splitu: „A šta da vam kažem, presretna sam zbog, naravno, rezultata, ali još više zbog Dalića i svih igrača i ponajviše svih ovih ljudi koji su se skupili ovdje u Splitu. Od Visa do Kupresa, cijela Hrvatska”, poručila je predsjednica, i brzo zaradila kritike da svojata teritorij susjedne BiH.

Uz Kolindu Grabar-Kitarović veže se i gaf njenog izbornog stožera koji je prije nekoliko tjedana na predstavljanju njene kandidature novinarima podijelio transkript njenog govora, no na papirima koji su podijeljeni ostale su i upute namjenjene predsjednici.

Na kraju odlomka o braniteljima i herojima Domovinskog rata sugerirano joj je da se blago nasmiješi, dok je na samom kraju govora nakon boldanog teksta pisanog dobila uputu – Bez hvala vam!

Strastvena navijačica i vojnikinja bez ratnog staža

Da je predsjednica strastvena navijačica pokazala je na raznim sportskim terenima, ali njezino navijanje najviše je zabilježeno na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, gdje se nakon finalne utakmice spustila na teren i potpuno mokra od kiše grlila i hrvatske i francuske nogometaše te francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Kao vrhovna zapovjednica često se družila i s vojskom, a prilikom obilaska zimskog kampa vojarne u Udbini zavukla se i u šator.

„I ja sam spavala u velikom šatoru, američkom, koji su bili i grijani, ali bila je jedna noć kada su nam isključili grijanje da vide kako ćemo reagirati. Ovi mali šatori su jako dobri, imaju zaštitnu foliju koja jako puno znači … puno su bolji jer je ugodnije kada dva ljudska tijela griju prostor”, rekla je tada Kolinda Grabar-Kitarović.

Preporuka

DODIJELJENE KNJIŽEVNE NAGRADE BOOKER i NOBEL: Razlika između uplitanja politike i stručnosti (3)
Ovako ostaje dojam da hodnicima Švedske akademije i dalje vlada atmosfera slična onoj u Republici Gileadu, a dodjela Nobelove nagrade za književnost 2019. godine Peteru Handkeu zadnji je čavao u lijesu šezdesetosmaša Drugo pitanje koji se postavlja u ovom slučaju je etička i moralna valjanost argumenta legitimnog odvajanja književnika ili umjetničkog djela od njegove javne […]
DODIJELJENE KNJIŽEVNE NAGRADE BOOKER i NOBEL: Razlika između uplitanja politike i stručnosti (2)
Švedska akademija poziva se na članak iz 2006. godine objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Peter Handke zaključuje da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata Švedska akademija, utemeljena 1786. godine u Stockholmu, pokušava vratiti ugled nakon što su u prošlogodišnjem skandalu na površinu isplivala spletkarenja […]
IZBORNI KONGRES EPP-a U ZAGREBU: Tusk postaje novi predsjednik europskih pučana
Europska pučka stranka je konačno potvrdio da će Donald Tusk, najdugovječniji premijer u demokratskoj Poljskoj, biti jedini kandidat za novog čelnika EPP-a Europska pučka stranka je na internetskim stranicama potvrdio da je najdugovječniji premijer u demokratskoj Poljskoj, Donald Tusk, jedini kandidat za novog čelnika, čime će zamijeniti Francuza Josepha Daula koji je na čelu EPP-a […]
DODIJELJENE KNJIŽEVNE NAGRADE NOBEL I BOOKER: Razlika između uplitanja politike i stručnosti (1)
Najproblematičnije u dodjeli Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu je to što su je u Srbiji shvatili kao opravdanje nekadašnje agresivne politike prema susjedima te kao dokaz njezine ispravnosti Peter Handke je do Domovinskog rata bio i “hrvatski” autor jer su u Hrvatskoj krajem šezdesetih godina prevođeni njegovi romani i objavljivani u nakladama August Cesarec, […]
ČETIRI STUPA HRVATSKOG PREDSJEDANJA EU: Zanemareno stanje ljudskih prava i vladavina prava
Četiri stupa na kojima počiva hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije su ‚Europa koja se razvija’, ‚Europa koja povezuje’‚ ‚Europa koja štiti’ i ‚Europa koja je utjecajna’ U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Andrej Plenković najavio je četiri krovna područja na kojima će se temeljiti hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, a to su Europa koja se razvija, povezuje, […]

Propustili ste

Najnovije vijesti

NAČELNIK OPĆINE DUBRAVICA MARIN ŠTRITOF PITA SE JESU LI DOISTA MALE OPĆINE NAJVEĆI TROŠAK DRŽAVE Gradonačelnik Zaprešića Turk: ‘Ne bih ukinuo niti jednu općinu’
U emisiji N1 televizije, predsjednik Udruge gradova RH, Željko Turk najavio je novi teritorijalni ustroj u RH, odnosno prijedlog da bi manje općine mogle postati mjesne zajednice Temeljem najave prijedloga novog teritorijalnog ustroja RH i prijedloga udruge gradova RH kojeg je za televiziju N1 prezentirao zaprešićki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, manje bi općine […]
INTERVJU: Općina Hum na Sutli proslavila je svoj dan
U razgovoru s načelnikom Zvonkom Jutrišom saznali smo koji su planovi iza njih ali i pred njima Trenutno je koronavirus glavna aktualna tema svih medija. O tome kako su se mještani Huma na Sutli snašli usred pandemije, kako se pridržavaju mjera, ali i o projektima i Danu općine razgovarali smo s načelnikom Zvonkom Jutrišom.  Evo, […]
U GRADU ZAPREŠIĆU NEMA NOVOOBOLJELIH OSOBA: Govorilo se o ponovnom pokretanju aktivnosti u tri faze
Na održanoj konferenciji za novinare SCZ Grada Zaprešića govorilo se o mjerama ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti koje će se odvijati u tri faze Na održanoj konferenciji za novinare SCZ Grada Zaprešića načelnik Stožera Damir Benčević, gradonačelnik Željko Turk i zamjenik gradonačelnika Alan Labus prošli su mjere ponovnog pokretanja aktivnosti koje će se odvijati u tri […]