Pretraži pojam

Najčešće su to pojmovi poput "Kolinda", "politika", "kriminal", "Trump" i slično...

Odaberi grad
Svi gradovi
Donja Stubica
Krapina
Marija Bistrica
Oroslavje
Samobor
Sveta Nedelja
Zabok
Zagorski kraj
Zagreb
Zagrebačka županija
Zaprešić
Zaprešićki kraj
Zlatar

ALARMANTNO: ‚Većina povratnika sumnja u sustav vrijednosti i način upravljanja državom’

ALARMANTNO: ‚Većina povratnika sumnja u sustav vrijednosti i način upravljanja državom’

Objavljeno 11.12.2019 18:37

Marina Perić Kaselj (IMIN), Katica Jurčević (Znanstveni zavod hrvatskih studija)
i Caroline Hornstein Tomić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) zajedno sa 
Zakladom Konrad Adenauer i Hrvatskom maticom iseljenika organizirale međunarodnu 
znanstveno-stručnu konferenciju ‘Povratništvo i gospodarski razvoj’ u Zagrebu

Vrijeme božićnih blagdana i kraj kalendarske godine najčešće je i vrijeme kada u Lijepu našu dolaze hrvatski građani iz dijaspore, “pojačavajući” ne samo brojnost stanovnika Lijepe naše, nego “osvježavajući” svojom potrošnjom i domaći BDP.

Međutim, ključno pitanje koje se svake godine postavlja u to vrijeme je koliko se istinski vraća pripadnika dijaspore u Hrvatsku i kakvi su učinci njihovog povratka na naše društvo, ali i ekonomiju. To je samo dio sadržajnog rada Instituta za narodnosti i migracije, a kojim se sa znanstvene osnove pomaže institucijama u društvenom i gospodarskom sektoru kvalitetnije pratiti stanje u Hrvatskoj, napose na tržištu.

Samo oko 8.600 povratnika hrvatski državljani

Najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke, Austrije i Švicarske, te ostalih europskih zemalja gdje je inače najviše nazočan i trend novih iseljavanja iz Hrvatske. Radi se uglavnom o povratnicima koji se nakon umirovljenja vraćaju u domovinu iz država gdje su tu mirovinu „zaradili“. Nerijetko je riječ o onima koji nakon povratka žive na dvije lokacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje ujedno posjeduju nekretnine – približava nam ovu temu ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Marina Perić Kaselj naglašava „Iako je riječ o starijoj populaciji, umirovljeničke povratničke migracije su izuzetno zanimljive poglavito što značajan broj njih sudjeluju u kapitalnim ulaganjima u proizvodnji, turizmu, građevinarstvu i sl. te mogu pozitivno utjecati na povratak odnosno useljenje svoje djece /unuka što je svakako poželjan scenarij. Nažalost, malo se pridaje pažnje ovoj tematici pa su u skladu s tim rijetka istraživanja, informiranost i i mala zastupljenost u javnim politikama”.

Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj

Hrvatska tradicionalno iseljenička zemlja

Iako su mnogi medijski natpisi optimistično donosili vijest kako se, u odnosu na 2017. godinu koja bilježi useljavanje 15.563 osobe, prošle 2018. godine mijenja trend i kako dolazi do rekordnog broja useljenih od 26.029 osoba u RH, samo njih 8.619 su hrvatski državljani.

S druge strane Hrvatska je tradicionalno iseljenička zemlja i migracije su s naših prostora svakodnevna pojava bilo da se radilo o iseljavanju uzorkovanom ekonomskim ili političkim čimbenicima ili kombinacijom jednih i drugih.

Nažalost, samo njih 8619 su hrvatski državljani, dok je 17.399 stranaca. Radi se u useljavanju stranaca radi potrebe tržišta rada (nedostatak radne snage) odnosno radnih migracija i to većinom radnika iz država u regiji (bivše republike ex Jugoslavije). O značajnom broju povratnika, poglavito onih u reproduktivnoj dobi za sada ne možemo govoriti. Taj trend se, nažalost, nastavio i sada kada je Hrvatska slobodna neovisna država.” – ističe Marina Perić Kaselj.

Šutnja o stvarnim problemima povratnika u RH

Hrvatska je bila u sastavu nekoliko država kojima nije bila prioritet iseljenička politika, tako da je iseljavanje bilo poželjno poglavito s područja današnje Hrvatske.

Perić Kaselj objašnjava „Unatoč tome što nam je ulaskom u EU otvoreno tržište rada, a time i mogućnost izbora, veće zarade, učenja novih znanja i vještina nismo kao država bili spremni odgovoriti na nove izazove i preusmjeriti iseljavanja u pozitivnu migraciju tzv. cirkulaciju mozgova.” 

Kao država nismo postavili niti jasan odnos prema dijaspori…. Ovakav stav unio je nesigurnost, nemotiviranost i usudila bi se reći razočarenje. S jedne strane onih koji bi se vratili, a s druge strane onih koji u sve većim broju napuštaju domovinu tražeći sa svojom obitelji u drugoj državu novi i drugačiji početak…” – upozorava ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

Novi fenomen useljavanja potomaka iseljenika druge generacije

Dodaje kako se osim stvarnih problema o kojima svjedoče oni koji iseljavaju i onih koji su se vratili i u javnom diskursu o povratnicima se gotovo i ne priča.

Ravnateljica tvrdi „Ne moram napominjati kako su još uvijek prisutne predrasude prema dijaspori kao nečem što asocira na ustaštvo i primitivizam… Unatoč demokraciji i zakonima EU mi se politički i društveno ponašamo u skladu s preuzetim obrazima iz prethodnog društveno-političkog sistema. Stoga ne čudi visoki stupanj korupcije, nepotizma,  političke podobnosti, nemogućnosti provođenja reformi što negativno utječe na poduzetništvo, inovacije, slobode izražavanja, i radnu etiku.

Potrebno je generalno promijeniti retoriku, bez obzira na teškoće poticati i usmjeravati pozitivne trendove i mijenjati postojeće stanje. Za to su nam potrebni odvažni i hrabri pojedinci… Nažalost, mediji ne vole pisati o pozitivnim događajima i uspješnim pojedincima koji su isključivo svojim radom i ustrajnosti uspjeli…”– alarmira ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj suorganizirala međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju “Povratništvo i gospodarski razvoj”

Dva istraživanja o identitetu hrvatskih potomaka u Južnoj Americi

Zajedno prijavljuju projekte, a nedavno su proveli dva empirijska istraživanja o identitetu hrvatskih potomaka u Južnoj Americi i istraživanje pod nazivom “Živjeti u Hrvatskoj”. Ova istraživanja provode ciljano jer su potomci hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike najviše motivirani za useljenje u Hrvatsku.

Trenutno u Hrvatskoj imamo novi fenomen useljavanja – i to potomaka iseljenika – druge, treće i ine iseljeničke generacije. Radi se o mladim ljudima uglavnom iz prekooceanskih zemalja: Australija, Južna i Sjeverna Amerika. Visokoobrazovani su i nerijetko sa znanstvenim doktoratima.

Marina Perić Kaselj poručuje „Osim permanentnog kritiziranja svega i svačeg svatko od nas trebao bi preuzeti dio odgovornosti i pronalaziti rješenja. Institut za migracije i narodnosti u zadnje vrijeme intenzivno se bavi istraživanjima vezanim uz povratak, integraciju potomaka iseljenika, mogućnostima i želji za životom u Hrvatskoj.

Važno povezivanje i umrežavanje s različitim vladinim i nevladinim institucijama

Dodaje da „Blisko surađujemo i s drugim znanstvenim i stručnim institucijama kao što je znanstveni zavod Hrvatskih studija u kojem su zaposlene sve doktorice znanosti-useljenice potomkinje hrvatskih iseljenika. Neke od njih su prije zapošljavanja volontirale u IMIN-u.

Nakon useljenja dolazi do procesa integracije (ali ne stranaca i ne povratnika) onih koji dolaze u svoju zamišljenu domovinu. Nažalost, u Hrvatskoj se posvećuje pažnja i rasprava o integraciji stranaca, a o integraciji potomaka iseljenika kao zasebnoj kategoriji jako malo. Za sada je omogućeno nekima od njih putem stipendija učenje hrvatskog jezika koji provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan RH putem programa Croaticum. – skreće pozornost ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Za IMIN, kao javnu znanstvenu instituciju, bitno je povezivanje i umrežavanje s različitim institucijama državnih i nevladinih organizacija, kao i praćenje konkretnih pokazatelja i empirijskih istraživanja.

Neotkriven i neiskorišten veliki potencijal RH

Osmislili su i projekt “Potencijali profesionalne i znanstvene dijaspore za gospodarski razvoj Hrvatske: studija slučaja Hrvati u Australiji”, koji bi provodili u suradnji s HGK u Hrvatskoj i Australsko-hrvatskom gospodarskom komorom, udrugama i znanstvenicima hrvatskog podrijetla u Australiji.

Krenuli smo i u razvoj ideje i pokretanje projekta pod nazivom „Digitalna mreža Hrvatske“ s partnerom MOBILE one d.o.o., gdje bi se uključilo više partnera iz javnog i privatnog sektora iz Hrvatske i različitih zemalja svijeta. To su neki od projekata IMIN-a, mada se provodi još nekoliko projekata vezano uz školstvo nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Hrvata u Vojvodini, integracije stranaca i dr. Za sada IMIN ima velike planove i nadam se da ćemo ih u budućnosti i realizirati – skreće pozornost ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.

Svjesni koliko Hrvatska ima veliki potencijal, ali koji je još uvijek nedovoljno otkriven i iskorišten, a potaknuti upravo temom povratka i gospodarskog razvoja, tri su znanstvenice, Marina Perić Kaselj (IMIN), Katica Jurčević (Znanstveni zavod Hrvatskih studija) i Caroline Hornstein Tomić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) zajedno sa Zakladom Konrad Adenauer i Hrvatskom maticom iseljenika organizirale 11. i 12. prosinca međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju “Povratništvo i gospodarski razvoj” u knjižnici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Tri znanstvenice: Katica Jurčević (Znanstveni zavod Hrvatskih studija – potomkinja hrvatskih iseljenika iz Njemačke), Marina Perić Kaselj (IMIN),  i Caroline Hornstein Tomić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar -Njemica koja živi i radi u Hrvatskoj)

Potrebna zajednička suradnja znanstvenih ustanova

Na konferenciji su sudjelovali relevantni stručnjaci iz znanstvenih, političkih, ekonomskih područja kao i stvarni uspješni povratnici u Hrvatskoj – iz Australije, Kanade, Amerike, a predstavljeno je i nekoliko doktorskih disertacija koji obrađuju teme hrvatske dijaspore.

Razgovaralo se o iseljeničkim doznakama, integraciji potomaka, poduzetništvu, strategijama povratka i budućem razvoju Hrvatske. Predstavljeno je i društvo hrvatsko-slovenskog prijateljstva i udruga Prsten (bosansko-hercegovačkih Hrvata) koja se mogu pohvaliti brojnim članovima (pravnim subjektima) i poduzetničkom impulsu.

Nakon rasprava i uočavanja problema, prednosti i postojećih znanja zaključili smo kako će naše znanstvene ustanove u zajedničkoj suradnji na novim znanstvenim istraživanjima pridonijeti što boljem iznalaženju rješenja.

‘Maćehinski stav države prema narodu’

Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj zaključuje da većina povratnika u RH sumnja u sustav vrijednosti i način upravljanja državom te oni često komentiraju političku oligarhiju ili tzv. maćehinski stav države prema narodu koji uključuje distanciranost, odluke koje se provode bez argumentacije i rasprave.

Također, kaže da povratnici smatraju da društvom generalno vlada društvena apatija u vidu još uvijek živih ratnih trauma, besperspektivne budućnosti, ekonomske nesigurnosti što uzrokuje i problematičan odnos među članovima zajednice gdje svatko  krivi drugoga za vlastiti neuspjeh.

Također, povratnici smatraju da to nije zdravo društvo te da su nužne  reforme, opstojnost vladavine prava i pravne države, poticajno okruženje za poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti, a ne gomilanje i povećavanje javnog sektora koji pokazuje veliku neučinkovitost koji uvjetuje i manjak vlastite inicijative, procjena je Instituta za migracije i narodnosti na čijem je čelu doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, koji se primarno bavi uz ostalomi hrvatskom dijasporom i njezinim povratom u Hrvatsku.

Preporuka

ČETVRTI DAN 7. TJEDNA SSMH: Održan okrugli stol ‚Održivost ekoloških frustracija’
U sklopu 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je okrugli stol ‚Održivost ekoloških frustracija’, na kojem su stručnjaci govorili o ekološkim izazovima i ekološkom aktivizmu U sklopu 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je okrugli stol „Održivost ekoloških frustracija” u četvrtak, 28. studenoga 2019. godine s početkom u 18 sati. O ekološkim izazovima i ekološkom […]
TREĆI DAN 7. TJEDNA SSMH: Održan okrugli stol ‚Transhumanizam – sloboda bez odgovornosti?’
Trećeg dana 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je Hrvatskoj matici iseljenika okrugli stol ‚Transhumanizam - sloboda bez odgovornosti?’ U sklopu 7. Tjedna Svjetskog saveza mladih Hrvatska održan je u Hrvatskoj matici iseljenika okrugli stol „Transhumanizam – sloboda bez odgovornosti?” u srijedu 27. studenoga 2019. godine s početkom u 18 sati na kojem su […]
‚USPON DO SLOBODE ILI SLOBODNI PAD?’: U tijeku 7. tjedan SSMH u Zagrebu
U ponedjeljak, 25. studenog 2019. godine započela je petodnevna konferencija ‚Uspon do slobode ili slobodan pad?’ u Zagrebu U ponedjeljak 25. studenoga 2019. godine s početkom u 18 sati otvoren je 7. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) okruglim stolom „Perspektiva u stečaju” na kojem su predsjednik MOST-a Božo Petrov, predsjednik Mladeži HDZ-a Ivan Vidiš, glavni tajnik Foruma mladih SDP-a Luka Zrinski i Marko […]
‚DNEVNIK DIANE BUDISAVLJEVIĆ’: Najbolji debitantski film na Filmskom festivalu u njemačkom Cottbusu
Film Dnevnik Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević dobio je nagradu za najbolji debitantski film na Filmskom festivalu u njemačkom gradu Cottbusu, što je prvo međunarodno priznanje za ovo vrhunsko ostvarenje hrvatske kinematografije Prošlog tjedna održana je njemačka premijera filma „Dnevnik Diane Budisavljević” u Cottbusu, samo nekoliko dana nakon međunarodne premijere filma na 56. Međunarodnom filmskom […]
ČETIRI STUPA HRVATSKOG PREDSJEDANJA EU: Zanemareno stanje ljudskih prava i vladavina prava
Četiri stupa na kojima počiva hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije su ‚Europa koja se razvija’, ‚Europa koja povezuje’‚ ‚Europa koja štiti’ i ‚Europa koja je utjecajna’ U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Andrej Plenković najavio je četiri krovna područja na kojima će se temeljiti hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, a to su Europa koja se razvija, povezuje, […]

Propustili ste

Najnovije vijesti

NAČELNIK OPĆINE DUBRAVICA MARIN ŠTRITOF PITA SE JESU LI DOISTA MALE OPĆINE NAJVEĆI TROŠAK DRŽAVE Gradonačelnik Zaprešića Turk: ‘Ne bih ukinuo niti jednu općinu’
U emisiji N1 televizije, predsjednik Udruge gradova RH, Željko Turk najavio je novi teritorijalni ustroj u RH, odnosno prijedlog da bi manje općine mogle postati mjesne zajednice Temeljem najave prijedloga novog teritorijalnog ustroja RH i prijedloga udruge gradova RH kojeg je za televiziju N1 prezentirao zaprešićki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, manje bi općine […]
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA: U Distributivnom centru uskoro najmoderniji stroj za sortiranje i pakiranje borovnica i malina
U Distributivni centar za voće i povrće krajem svibnja stiže 1,6 milijuna kuna vrijedan stroj za sortiranje bobičastih i jagodičastih voćnih vrsta U Distributivni centar za voće i povrće, tvrtku u većinskom vlasništvu Zagrebačke županije, krajem svibnja stiže 1,6 milijuna kuna vrijedan stroj za sortiranje bobičastih i jagodastih voćnih vrsta. Riječ je se o prvom […]
ZAPREŠIĆKI MESSER PLAĆA LIJEČNIČKE PREGLEDE SVOJIM RADNICIMA: ‘Svi djelatnici mogu ići na sistematske preglede, kad god žele!’
‘Prvi smo u Europi, što se Messer grupacije tiče, već 26. veljače osnovali krizni stožer i poduzeli mjere sukladno Messerovim smjernicama’ Uoči Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalnog dana zaštite na radu posjetili smo zaprešićko poduzeće koje se bavi proizvodnjom i prodajom industrijskih i medicinskih plinova, kao i pripadajuće opreme Messer Croatia […]