Pretraži pojam

Najčešće su to pojmovi poput "Kolinda", "politika", "kriminal", "Trump" i slično...

Odaberi grad
Svi gradovi
Donja Stubica
Krapina
Marija Bistrica
Oroslavje
Samobor
Sveta Nedelja
Zabok
Zagorski kraj
Zagreb
Zagrebačka županija
Zaprešić
Zaprešićki kraj
Zlatar

BRATKOVIĆ: ‘Pekarski proizvodi su metabolička i zdravstvena bomba!’

BRATKOVIĆ: ‘Pekarski proizvodi su metabolička i zdravstvena bomba!’

PIŠE: Maja Kuzelj

Objavljeno 31.03.2020 09:49

Intervju s Nenadom Bratkovićem o kupovini hrane i prehrani uopće u doba korona virusa

Otkad je Nacionalni stožer civilne zaštite postrožio mjere, mnogo je hrvatskih građana pohrlilo u trgovine i napunilo do vrha kolica za kupovinu. Trenutna epidemiološka situacija pravo je vrijeme da razmislimo o svojoj prehrani i izgradnji imuniteta za dane koji dolaze, pa smo razgovarali s magistrom nutricionizma i sveučilišnim magistrom fitofarmacije i dijetoterapije – gospodinom Nenadom Bratkovićem.

Ovaj stručnjak vodi nutricionistički edukacijski centar za dijetoterapiju i sportsku prehranu pod nazivom NutriKlinika, a samo za čitatelje portala zapad.hr i gledatelje Televizije Zapad otkriva kako trebamo jesti i koje namirnice kupovati u doba korona virusa. 

Ovih dana građani hrle u trgovine i stvaraju zalihe hrane kod kuće. Uglavnom su u pitanju brašno, šećer, kvasac i sl. Kako to komentirate s nutricionističkog stajališta? Treba napomenuti da su Hrvati među najdebljim nacijama u Europi.

BRATKOVIĆ: Jednostavno, ljudi su počeli osjećati strah, što je normalno i uobičajeno, usađeno u podsvijest ljudi. S druge strane, prehrambeno i zdravstveno nije racionalno ono što su krenuli masovno kupovati – brašno, tjesteninu, rižu, itd. Primarno, ako smo u oskudici hranom, kao što su elementarne nepogode i ratovi, ne gomilamo brašno i žitarice kao namirnice koje neće biti najzasitnije, koje ne donose najviše zdravlju potrebnih nutrijenata (proteini, zdrave masti, vlakna, vitamini, mineralne tvari) i one koje će se s vremenom, možda i prije, pokvariti. Za očekivati je da će se ljudi nakon i tijekom ove korona krize još više udebljati, osjećati glad, i narušiti metaboličko i sveopće zdravlje. Potaknuti još dublje krizu. Nije krivac debljanju pritom npr. tjestenina, nego je činjenica da će tu hranu mahom jedino i jesti, temeljiti prehranu na krumpiru, riži, brašnu u kombinaciji s prženom i pečenom hranom, i nastaviti se hraniti kao i prije. Pritom se smanjeno kretati (jer je izolacija), a to je iracionalno, neopravdano i pogrešno.

Magistar nutricionizma Nenad Bratković

Za očekivati je da će neki građani i dalje u strahu kupovati velike količine namirnica. U tom slučaju – zalihe čega bismo trebali imati u svojim smočnicama?

BRATKOVIĆ: Prije svega namirnice koje se ne kvare: suhi komad mesa, suhi grah, smrznuti grašak, povrće koje se ne kvari, npr. zimnicu (kiseli kupus, lučice, miješane salate), biljne namirnice u konzervi (šampinjoni, grah, slanutak), konzerviranu ribu (sardina, skuša). Kila badema, kila bučinih sjemenki, kila oraha. Eventualno jaja, koja se čuvaju na hladnom za prvo razdoblje dok su svježa.

S obzirom na epidemiološku situaciju i važnost imuniteta pogotovo u ovakvim trenucima, kako bi sada trebala izgledati naša prehrana?  

BRATKOVIĆ: Upravo temeljena na namirnicama koje sam spomenuo: mnoštvo raznolikog povrća s biljnim namirnicama (mahunarke, orašasti, agrumi, bobičasto voće) i kojim komadom mesa, jaja ili ribe za snažan imunitet. Takva prehrana temeljena na puno vlakana (makar i konzervirana hrana ako nije svježa ili blanširano povrće) ima sposobnost modulacije našeg imunosnog sustava posredujući kroz mikrobiotu.

Kako bismo to zornije prikazali našim čitateljima, možete li predložiti jednodnevni jelovnik u kojem bismo trebali naći inspiraciju za sastavljanje svojih obroka?

BRATKOVIĆ: Od najjednostavnijih recepata za doručak – jaja s gljivama i malo špeka ili bez njega, preko ručka – „ajngemahtec” varivo, grašak, mrkva, njoki s piletinom, do večere – mladi svježi sir, jogurt s češnjakom i mladim lukom.

Primjer nutritivno vrijednog obroka

Kako bismo bili spremni upravo na ovakve prilike, odnosno neprilike, prehrana bi konstantno trebala biti uravnotežena i kvalitetna. Kako si možemo osigurati dovoljan unos svih makro- i mikronutrijenata?

BRATKOVIĆ: Pazeći prije svega da ne unosimo jedne te iste namirnice, a koje nerijetko budu samo izvor škroba (krumpir, riža, tjestenina, kruh) u kombinaciji s masnim umacima, prženom hranom, narescima, vrhnjem, sirnim namazima. Unos bjelančevina je vrlo važan, a mnogi ih preskaču u nekim obrocima. Postoje alati, od mjerenja do veličine dlana kao određene mjere, a tu smo i mi nutricionisti da poduče kako se snaći u svakoj situaciji kada planiramo prehranu.

Ljudima je argument za lošiju prehranu životni standard, odnosno skupoća zdravih namirnica. Je li zdrava prehrana uistinu skuplja? 

BRATKOVIĆ: Ako polaze od premise da se zdrava prehrana nalazi samo na odjelima tzv. zdrave hrane, gdje se mogu naći i namirnice koje su marketinški predstavljene kao zdrave, a to nisu (slatki proizvodi, bezglutenski proizvodi s aditivima itd.), onda dolaze do pogrešnog zaključka kako jest. Ili ako misle da su novokomponirani proizvodi egzotičnog podrijetla jedino zdravi, a namirnice iz našeg podneblja nepoželjne, tada je krivo shvaćanje zdrave hrane. No, kada ljudi shvate da su i srdela, grah, kupus, buča, bučine sjemenke, kisela repa supernamirnice, a ne nužno goji, acai, psyllium, maqui, ghee, hobotnica i egzotična ulja, i kada im prezentiramo jednostavna, jeftina i vrlo ukusna rješenja, tada dožive „heureka”.

Odmalena nas uče da trebamo dnevno unositi pet porcija povrća i voća. Neki na to odmahuju rukom tvrdeći da ne mogu toliko pojesti. Što biste njima poručili?

BRATKOVIĆ: Ako doživljavamo voće i još više povrće kao neku salatu sa strane koju moramo pojesti, tada vjerojatno nećemo unijeti potrebno. Ako počinjemo uključivati povrće kao prilog i sastavni dio obroka na razne načine, primjerice puniti patlidžane mljevenim mesom onda ćemo početi jesti i dovoljno povrća. Jedenje povrća i voća ne isključuje neke druge namirnice, već se savršeno s njima slaže. S time da pretili ljudi i oni koji imaju problema s metabolizmom (nealkoholna masna jetra, povišeni trigliceridi, giht) ne bi trebali jesti puno voća (većinu vrsta). Na kraju, redovno kretanje je postulat zdravog života koji se oslanja na zdravu prehranu.

Primjer nutritivno vrijednog obroka

Kako bi u ovakvim po zdravlje opasnim situacijama u nutricionističkim okvirima trebali postupiti umirovljenici i kronični bolesnici? Naime, oni su među najugroženijima. 

BRATKOVIĆ: Starenjem dolazi do mnogobrojnih fizioloških promjena, smanjenja osjeta žeđi, smanjenja apetita, smanjenja lučenja želučane kiseline i stvaranja vitamina B12, smanjenja mogućnosti probavljanja, pa shodno tome i obroci moraju biti prilagođeni. Probavljivi, ukusni, bogati bjelančevinama, vitaminom B12 (meso, riba, jaja), vitaminom D3 (kretanje na suncu), mikronutrijentima kao što je kalcij (sezam, sardine, jogurt), a time će se smanjiti mišićna atrofija, slabljenje mišića, unos /apsorpcija mikronutrijenata i jačanje imunološkog sustava. Obična salata od kiselog kupusa s grahom i bučinim uljem ima potencijal jačanja imunosnog sustava.

Stariji ljudi vole istaknuti da je hrana prije bila kvalitetnija i da je bilo manje bolesti? Je li to istina? Ili je istina negdje na pola puta?

BRATKOVIĆ: Konkretnija istina je da je ona nezdravija hrana, odnosno industrijski procesuirana hrana postala dostupnija nego ikad, jeftinija, i u velikom je izobilju. Nekad je nije ni bilo. Kretalo se mnogo više, ljudi su radili mnogo zahtjevnije fizičke poslove (tvornice, manje se vozilo autima, više se hodalo, radilo u vikendicama, okućnicama), a prehrana je bila jednostavnija. Kuhalo se više u kućanstvima, nije se „filozofiralo” oko jela. Hrana je bila koncentriranija nutrijentima, jer se manje trošilo i energije i novaca na neke namirnice na koje se danas više troši i predstavlja temelj prehrane mnogih. Uzmimo za primjer samo pekare koje su niknule na svakom uglu u svakom gradu i mjestu, kojih nekad nije bilo. Ljudi su nekad kupili kruh, možda pokoje pecivo i jeli obrok. Sada su pecivo, kruh i drugi pekarski proizvodi u brojnim varijacijama izvor prekomjernog energetskog unosa (kalorija) i niskonutritivnih obroka. Ukusni, ali metabolička i zdravstvena bomba.

Primjer nutritivno vrijednog obroka

Hoće li nas sve ovo natjerati da osvijestimo svoje prehrambene navike i važnost zdravlja prije svega? Hoćemo li više brinuti o sebi i drugima na ovaj način kad se život vrati u normalu?

BRATKOVIĆ: Nadam se da hoće. U izolaciji i bivanju samima sa sobom, svojom obitelji, s ograničenim pristupom namirnicama, vjerujem da možemo napraviti samoanalizu svojih navika, pa tako i onih prehrambenih. I krenuti ispočetka, ili se barem zaokrenuti 45 – 90 stupnjeva, ako ne već za 180. Koristiti hranjivije namirnice, kuhati, a ne naručivati „izvana” ili pak one namirnice koje sačinjavaju obroke i prehranu od kojih ne prestajemo jesti i osjećamo se loše u vlastitoj koži. Pozitivan stav je sve ono što nam treba, a za to se trebamo motivirati i željeti promijeniti.

Preporuka

INTERVJU S HRVOJEM KOŠĆECOM: “Gradovi i općine moraju također iznijeti dio tereta ove krize!”
Gospodin Hrvoje Košćec već godinama uspješno vodi veliki grad na istoku Zagrebačke županije – Sveti Ivan Zelina, a koji se zajedno s cijelom državom našao u izvanrednim prilikama. Otkrio nam je drže li se njegovi građani samoizolacije, jesu li dovoljne mjere uvedene za pomoć građanima i lokalnom gospodarstvu, koliko će epidemiološka situacija utjecati na hrvatsko […]
NACIONALNI STOŽER: Najnovije informacije
Nacionalni Stožer civilne zaštite objavio je na službenim stranicama kako je u Hrvatsku stiglo 12.5 tona medicinske opreme iz Kine, te je sveukupno Hrvatska dobila preko 20 milijuna tona hitno potrebne medicinske opreme. Na konferenciji za medije koju je održao nacionalni stožer, objavljeno je kako u hrvatskoj ima preko 790 slučaja zaraženih s koronavirusom, umrlih […]
STOŽER CIVILNE ZAŠTITE GRADA ZAPREŠIĆA: Nema novooboljelih na COVID-19
Broj zaraženih korona virusom na zaprešićkom području nije se povećao, pa je tako i dalje 14 građana pozitivno na COVID-19 U Zaprešiću je održana konferencija za novinare Stožera civilne zaštite Grada Zaprešića. Prema posljednjim informacijama broj zaraženih korona virusom na zaprešićkom području nije se povećao, pa je tako ta brojka i dalje na 14 zaraženih […]
OKOLICA VRBOVCA: Beba noćas rođena u vozilu Hitne medicine Zagrebačke županije
Zagreb, 30. ožujka 2020. – Na poziv dispečera, tim Hitne medicine Zagrebačke županije iz Ispostave Vrbovec noćas u 22:40 sati je upućen na intervenciju kod trudnice kojoj je pukao vodenjak Na poziv dispečera, tim Hitne medicine Zagrebačke županije iz Ispostave Vrbovec noćas u 22:40 sati je upućen na intervenciju kod trudnice kojoj je pukao vodenjak. […]
JOŠ JEDAN ZARAŽENI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI: Ukupno 63 pozitivne osobe na COVID-19
Zagreb, 30. ožujka 2020. – Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije evidentirane su 63 osobe pozitivne na COVID-19 na području njezinog djelokruga Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije na području Zagrebačke županije u ponedjeljak, 30. ožujka do 11:00 sati evidentirane su 63 osobe kojima je dokazana bolest uzrokovana novim koronavirusom. Zavod […]

Propustili ste

Najnovije vijesti

NAČELNIK OPĆINE DUBRAVICA MARIN ŠTRITOF PITA SE JESU LI DOISTA MALE OPĆINE NAJVEĆI TROŠAK DRŽAVE Gradonačelnik Zaprešića Turk: ‘Ne bih ukinuo niti jednu općinu’
U emisiji N1 televizije, predsjednik Udruge gradova RH, Željko Turk najavio je novi teritorijalni ustroj u RH, odnosno prijedlog da bi manje općine mogle postati mjesne zajednice Temeljem najave prijedloga novog teritorijalnog ustroja RH i prijedloga udruge gradova RH kojeg je za televiziju N1 prezentirao zaprešićki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, manje bi općine […]
INTERVJU: Općina Hum na Sutli proslavila je svoj dan
U razgovoru s načelnikom Zvonkom Jutrišom saznali smo koji su planovi iza njih ali i pred njima Trenutno je koronavirus glavna aktualna tema svih medija. O tome kako su se mještani Huma na Sutli snašli usred pandemije, kako se pridržavaju mjera, ali i o projektima i Danu općine razgovarali smo s načelnikom Zvonkom Jutrišom.  Evo, […]
ZLATAR TIJEKOM EPIDEMIJE: Nastavljaju se projekti
Povodom Dana grada Zlatara, koji se obilježava na današnji dan, razgovarali smo s gradonačelnicom Jasenkom Auguštan-Pentek o snalaženju u trenutnoj situaciji Ove godine grad Zlatar svoj dan neće moći obilježiti na način na koji se to činilo godinama – međutim, valja napomenuti da su iza grada brojni uspješni projekti te srećom ne broji niti jednu […]