Pretraži pojam

Najčešće su to pojmovi poput "Kolinda", "politika", "kriminal", "Trump" i slično...

Odaberi grad
Svi gradovi
Donja Stubica
Krapina
Marija Bistrica
Oroslavje
Samobor
Sveta Nedelja
Zabok
Zagorski kraj
Zagreb
Zagrebačka županija
Zaprešić
Zaprešićki kraj
Zlatar

BRANIMIR LOZO: ‘Djecu treba izlagati znanosti što ranije jer ipak smo svi mi istraživači od malena’

BRANIMIR LOZO: ‘Djecu treba izlagati znanosti što ranije jer ipak smo svi mi istraživači od malena’

PIŠE: Maja Kuzelj

Objavljeno 03.02.2020 11:33

Intervju s Branimirom Lozom o udruzi SURLA i popularizaciji znanosti

Mnogi znanstvenici s ostvarenim karijerama, brojnim istraživanjima i postignućima iza sebe, ističu da je za njihov uspjeh zaslužno to što su zauvijek ostali djeca, bavili se novim idejama, isprobavali svašta i na temelju stečenog iskustva donijeli zaključke. Zašto je važno da se djeca u što ranijoj dobi počnu izlagati znanosti i tehnologiji govori inženjer elektrotehnike i predsjednik udruge SURLA – Branimir Lozo.

Predsjednik udruge SURLA Branimir Lozo

Udrugu SURLA osnovalo je pet obitelji. Kako je došlo do toga da za obrazovanje zadužene institucije nisu uočile rupu u sustavu i krenule popularizirati znanost i tehnologiju u dječjoj dobi?

LOZO: Nesporno, škole su trome organizacije, odnosno školski sustav nije organiziran da potiče učitelje na proaktivna djelovanja, već uporna ispunjavanja formi. Takvim stanjem mnoge aktivnosti koje djeca trebaju – ostaju neispunjene. S druge strane, znanost, neovisno o kojoj pričamo, djeluje zahtjevno za predavača i tako cijeli taj poredak ostaje zaglavljen, a jaz želja/potreba i mogućnosti sve veći.

U emisiji Zapadna strana naveli ste da Udruga nema tendenciju prostornog širenja djelovanja i da želite potaknuti druge da se pokrenu. Postoji li nešto slično udruzi SURLA? Pokreću li se drugi?

LOZO: Točno. Udruga SURLA nema kapacitet niti potrebu širiti svoje djelovanje na druge gradove ili naselja. Za početak, to „S“ u nazivu označava Samobor, pa bi bilo, barem nama, čudno da npr. radimo nešto po Velikoj Gorici ili po Zadru. Usto, ideja je svojim primjerom građane drugih gradova motivirati da kreiraju sličan projekt. Dosad smo imali kontakte iz nekoliko sredina s ciljem pokretanja slične aktivnosti, ali zasad još nisam siguran bih li ikoga istaknuo. Razlog je jednostavan – SURLA ima cijeli niz raznolikih aktivnosti i učestalosti istih koje nije lako ostvariti. Puno rada i promišljanja nalazi se iza svakog projekta Udruge. Sumarno, smatramo da je trzaj drugih, nažalost, gotovo nikakav. Za ovakvu „široku“ djelatnost, treba imati i puno energije, i viziju, i motiv, ali i ekipu, ljude. Nama bi bilo iznimno drago da netko pokrene ili da je već prije nas pokrenuo sličan projekt, ali dosad nismo čuli ni glasa. Iako ima dobrih udruga, ali s jasnijom, fokusiranijom aktivnošću. Dakle, ciljevi nam se razlikuju, a smatramo da je to najbitnije.

Predavanje docenta s PMF-a Dalibora Paara o tajnama svemira u sklopu Zimske škole znanosti i tehnologije

Što ste unutar prve tri godine postojanja napravili?

LOZO: Uh, teško je to reći, a biti objektivan. Treba pregledati www.surla.hr i www.facebook.com/surlaSamobor. Ukratko možemo reći da smo organizirali oko 150 različitih „evenata“. Možda ovaj isječak godišnje skupštine pomogne (ima još aktivnosti koje tu nisu zapisane iz raznih razloga, a bitne su):

  • 11 x SURLAclass predavanja
  • 22 x SURLA WORKSHOP micro:bit radionica
  • 1 x terenska nastava
  • sudjelovanje na informatičkom kampu IRIM (tri dana u Crikvenici)
  • sudjelovanje na superfinalu i izložbi IRIM
  • održana je 1. Ledijada u siječnju
  • održana je 4. Livadijada u listopadu
  • organizirani su tematski izleti u Karlovac, Zagreb i München (dva dana)
  • održana je Samoborska ljetna škola znanosti i tehnologije (šest dana)
  • održana je Samoborska zimska škola znanosti i tehnologije (tri dana, terenska nastava)
  • održana je edukacija za primjenu tableta u nastavi (Marlena Bogdanović, dva dana)
  • sudjelovanje na Samoborskom fašniku (četiri dana)
  • sudjelovanje na Samoborskoj dvorišnoj furci (dva dana)
  • sudjelovanje u organizaciji finala natjecanja Čačkalica (četiri dana)
  • predstavljanje programa Mohorovičić (Samoborski muzej)
  • sudjelovanje na Danima otvorenih vrata udruga (Samobor).

Dakle, procijenite sami koliko resursa trebate za jedan ovakav blok aktivnosti.

Izlet u Zagreb

Zašto je važno uključivanje lokalne zajednice u odgojno-obrazovni sustav? Zašto sama škola nije dovoljna?

LOZO: Čak je i ovaj trenutak potpuno jasan. Svrha škole je pripremiti djecu za život, za rad, za roditeljstvo. Lokalna zajednica svakako u tom procesu ima što za reći i pokazati. Obrtnici, institucije, život općenito. Koliko mi vidimo, škole na tom području nemaju rješenja. Djeca po završetku osnovne i srednje škole nisu svjesna mnogih elemenata života. Takvi dolaze na posao ili na fakultet te imaju potpuno nerealna očekivanja i neorganiziran život. Svi u tome moramo pomoći. To nije natjecanje. To je naša misija, svih nas odraslih.

Kakav trag uključenost u područje znanosti i tehnologije od najranije dobi ostavlja na djetetu?

LOZO: Izvrstan. Ljudi su istraživači. Mi svi stalno, od rođenja, istražujemo. Dolaskom u školu, istraživanje prestaje. Sjedi se u klupi i sluša se. Znate, riječi su izvrstan alat, podsvjestan, skriven, a potpuno očit. Kad kažete „predavanje“, riječ je super i sam čin je ok, ali ako to radite doslovno na taj način, onda podrazumijevate da netko uglavnom priča, a netko uglavnom sluša. Znamo kakva su djeca, sva imaju svašta za reći, dodati. Ljudi najbolje uče ako sami probaju. Čak i poslovice, dakle tisućljetna iskustva civilizacije pokazuju da najbolje učimo na svojem iskustvu, a najjeftinije na tuđem. To je tako jasno. Škole tako ne funkcioniraju. To je ključan razlog zašto znanost treba imati puno veći udio u nastavi otpočetka, od vrtića, jer vas uči kritičnosti i promišljanju, planiranju, predviđanju. Predavanja vas to nikad neće naučiti. To im nije poanta. Čovjek treba dokaz, treba eksperiment. Da se uvjeri da nešto jest točno tako i nikako drugačije. Zato znanost i tehnologija kao aplikacija znanosti imaju dugotrajne i korisne efekte za djecu. Kasnije i društvo.

Na Samoborskoj zimskoj školi znanosti i tehnologije za djecu 6 – 14 godina bilo je riječi i o kvantnoj fizici, svemiru, kemijskim elementima itd. Vjerojatno ima ljudi koji misle da šestogodišnjaci ne mogu shvatiti tako nešto i da takve radionice nemaju smisla. Ili ipak imaju?

LOZO: Točno. Opet. Ima ljudi koji svašta misle, ali u ovom slučaju problem je što većina kvantnu fiziku vidi kao nešto mistično, nedokučivo i ako oni to ne mogu shvatiti, misle: „Kako će shvatiti klinci u vrtiću?“. Varaju se. Kao i obično u znanosti. Puno je krivih kombinacija, a samo jedna je prava i često je delikatno uloviti potpunu istinu. Zato osobe koje ne znaju razliku između „č“ i „ć“, „nemogu“ i „ne mogu“ nema smisla pitati što misle o kvantnoj fizici. Proveli smo dva projekta u vrtiću i rezultati su odlični. Refleks djece je odličan, ali tko to može čuti? U našem su društvu na upravljačkim pozicijama često neadekvatni ljudi, pa ovakve „napredne“ taktike teško prolaze. Zato radimo na tome. Malo po malo. Takve ljude ne treba kriviti, već zamijeniti. Odmah.

Posjet Tehničkom muzeju u Zagrebu

S obzirom na dječju pažnju, koliko traju radionice, kako ih prilagođavate?

LOZO: Trajanje radionica je uglavnom oko tri sata. Nema problema s pažnjom djece. Djeca su izvrsna. Sva. Odrasli su problem. Ništa nije potrebno prilagođavati, niti izvoditi kojekakve „kerefeke“, ali djeci morate biti zanimljivi i iskreni. Djeca poput odraslih brzo nanjuše „bullshit“, samo nemaju strpljenja kao odrasli pričekati kraj, pa brzo krenu svojom zabavnom crtom. Mi nastojimo djeci biti zanimljivi, provokativni, tražimo ih da predlažu metode, rješenja, načine, ideje. Tada su oni uključeni u događanje i osjećaju se bitnima, važnima i to je to. Nama je tako čak i lakše. Na svim je našim aktivnostima neuspjeh poželjan. I nije kažnjen. Neuspjeh zapravo tjera na razmišljanje, promjenu taktike, dok u školama za neuspjeh dobijete lošu ocjenu. Ocjena nije poanta škole. Tu se bitno razlikujemo od škola. Nama neuspjeh treba. Obavezno.

Koliko su učitelji, odnosno nastavnici otvoreni prema takvim dodatnim sadržajima? Što im sve omogućujete?

LOZO: Mi bi pružili sve i bilo što, ali većina nastavnog kadra je dosta zatvorena i nema volje izvan nastave za ikakve aktivnosti. Skroman je dio ljudi koji razumiju što radimo i rado sudjeluju u našim aktivnostima.

Udruga djeluje volonterski, što sve u opisu volonterskog posla? U potrazi ste i za novim ljudima.

LOZO: Sve. Sve je u opisu posla. Od nula do 100 %. Uvijek smo u potrazi za dodatnim ljudskim resursima. Tko ima volje, neka pogleda naše stranice, pa ako nađe štogod zanimljivo, neka se javi. Mi smo jednostavni i guštamo u ovome.

Predavanje docenta s PMF-a Dalibora Paara u sklopu Ljetne škole znanosti i tehnologije

U potrazi ste za novim volonterima, a interes za razne aktivnosti udruge SURLA veći je nego što Udruga prostorno može zadovoljiti. Sprječava li vas nedostatak prostora u daljnjem napredovanju i što bi veći prostor dodatno omogućio?

LOZO: Uh. Nedostatak prostora nam je trenutno najveći izazov. Tražimo prostor od 150 do 200 metara kvadratnih na području „centra Samobora“. Da imamo stalan prostor mogli bi sve raditi bolje, češće, ali i više dodatnih aktivnosti. Imamo viziju, samo da nađemo te kvadrate. Ako netko može pomoći, molim da se javi.

U koje se nadolazeće projekte djeca, roditelji i nastavnici mogu uključiti?

LOZO: U sve. Nema smisla da nabrajam, ima gore, a ima i na internetu. Samo neka se jave.

Moguće je i donirati udruzi SURLA. Za što se koriste donacije? Treba napomenuti i da je sama Udruga donirala.

LOZO: Jasno da je moguće donirati, drugačije ne bismo išta napravili. Donacije se koriste za sve potrebe, a ponekad i mi doniramo dalje. Za donacije, pogledajte OVDJE. Dragi čitatelji, promjena je u vama, ne u njima. #34SAD! #POKRENIMO_SE!

Glavno obilježje svih znanstvenika je to što oni nikada ne prestaju postavljati pitanje „Zašto?“. Baš kao djeca. Upravo iz tog „Zašto?“ rađaju se velike stvari. Zato je važno omogućiti djeci da istražuju i sami uče, a i odraslima da se izgrađuju u još kvalitetnije ljude. Udruga SURLA ustraje u tome, a u njihove aktivnosti, dragi čitatelji, možete se uključiti i vi.

GALERIJA PRICA: Mali istraživači uživali u Samoborskoj zimskoj školi znanosti i tehnologije

Preporuka

SAMOBOR: 28. Karate Grand Prix Croatia ugostio 2.000 natjecatelja iz 22 zemlje
Čak 2.000 karatista iz 22 zemlje natjecalo se na 29. izdanju Karate Grand Prix Croatia  U subotu je službeno otvoren Karate Grand Prix Croatia, a nakon toga održano je i konačno natjecanje seniora. Čak je 2.000 karatista iz dvadeset dvije zemlje u Sportskoj dvorani “Samobor” pod tehničkom pripremom Karate kluba Samobor dva dana sudjelovalo u […]
SAMOBORSKE PJESNIČKE VEČERI: Ogranak MH u Samboru organizirao kultnu večer
Manifestacija Samoborske pjesničke večeri održala se u jednom od gradskih kafića Ponovno su se okupili eminentni pjesnici Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, ali i iz drugih krajeva Hrvatske kako bi, u dobrom društvu i atmosferi, svojim stihovima obogatili kulturnu scenu grada Samobora. Zvonko Jurčević, voditelj Samoborskih pjesničkih večeri, izjavio je „Samoborske pjesničke večeri su ujedno […]
NOVI SPOMENIK U BREGANI: Podignut u čast poginulima u Domovinskom ratu
U središtu Bregane postavljen je spomenik trojici poginulih hrvatskih branitelja dobrovoljaca sa samoborskog područja  U središtu Bregane postavljen je spomenik trojici poginulih hrvatskih branitelja koji su živjeli na području Samobora prije dobrovoljnog odlaska u rat. Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Samobora Krešo Beljak i zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak. Važnost davanja podrške braniteljskim inicijativama Rudolf Jedvaj, […]
‘NA TRGU, ISPOD SATA’: Drvene minijature Natalie Borčić inspirirane susretima
U Info-centru samoborskog Centra za mlade Bunker Natalia Borčić je izložila radove iz svojeg najnovijeg ciklusa ‘Na trgu, ispod sata’ “Na trgu, ispod sata” – koliko ste puta u životu čuli ili izgovorili ovu frazu? Bezbroj, zar ne? Upravo je tu rečenicu umjetnica Natalia Borčić iskoristila kao polazište svojeg najnovijeg ciklusa u kojemu se dotakla teme susreta. […]
MALI TEHNOPOLIS SAMOBOR: Grad potpisao ugovor s malteškom tvrtkom o nabavi dva najmodernija 3D printera u vrijednosti 4,1 milijuna kuna
U prostorima Malog tehnopolisa Samobor potpisan je ugovor između Grada i malteške tvrtke 3DZ FRANCHISING LIMITED u vrijednosti 4,1 milijuna kuna U prostorima Malog tehnopolisa Samobor održalo se svečano potpisivanje ugovora između Grada Samobora i tvrtke 3DZ FRANCHISING LIMITED. Potpisanim ugovorom u vrijednosti 4,1 milijuna kuna grad Samobor osigurao je dva 3D printera i opremu […]

Propustili ste

Najnovije vijesti

BRATKOVIĆ: ‘Pekarski proizvodi su metabolička i zdravstvena bomba!’
Intervju s Nenadom Bratkovićem o kupovini hrane i prehrani uopće u doba korona virusa Otkad je Nacionalni stožer civilne zaštite postrožio mjere, mnogo je hrvatskih građana pohrlilo u trgovine i napunilo do vrha kolica za kupovinu. Trenutna epidemiološka situacija pravo je vrijeme da razmislimo o svojoj prehrani i izgradnji imuniteta za dane koji dolaze, pa […]
INTERVJU S HRVOJEM KOŠĆECOM: “Gradovi i općine moraju također iznijeti dio tereta ove krize!”
Gospodin Hrvoje Košćec već godinama uspješno vodi veliki grad na istoku Zagrebačke županije – Sveti Ivan Zelina, a koji se zajedno s cijelom državom našao u izvanrednim prilikama. Otkrio nam je drže li se njegovi građani samoizolacije, jesu li dovoljne mjere uvedene za pomoć građanima i lokalnom gospodarstvu, koliko će epidemiološka situacija utjecati na hrvatsko […]
POTRESNO RAZDOBLJE I ZA KRAPINSKO ZAGORSKU ŽUPANIJU: Treslo se Hrvatsko zagorje
Snažne posljedice potresa osjetile su se i s druge strane Medvednice, a najteže je pogođen Stubički kraj. Za Grad Donja Stubica i Općinu Gornja Stubica proglašena je elementarna nepogoda. U telefonskom razgovoru s Nikolom Gospočićem, gradonačelnikom Donje Stubice, saznali smo kako su najveću štetu pretrpjela sela Hižakovec i Donja Podgora te da je dio stanovnika […]